Izgradnja Zagrebačkog terminala, izgradnja ceste D403, izgradnja dvotračne pruge od Delnica do Šapjana koja će prolaziti kroz Rijeku, uvođenje brze gradske željeznice, sudjelovanje Grada u modernizaciji Zračne luke Rijeka uz pomoć strateškog partnera, sudjelovanje Grada u realizaciji poslovno-logističkih zona Miklavje i Škrljevo, sudjelovanje Grada u uređenju marine u Porto Barošu s pratećim sadržajima, sudjelovanje Grada u izgradnji Delte kao novog prostora za građane, izgradnja kompleksa Zapadna Žabica, tunel Žabica-Mlaka te uređenje Željezničkog kolodvora, izgradnja javnih garaža na Žabici i Gomili, uređenje riječkog lukobrana (molo longa), oslobađanje Adamićevog gata i Rive od automobile, uklanjanje željezničkog nasipa na Školjiću, izgradnja većeg broja rotora i kružnih tokova, izgradnja žičare na Trsatu itd. Sve to i puno više toga našlo se na popisu želja koalicije RI2020.
Gdje i kada je krenulo po zlu da se netko prije dvije godine u jeku najgore ekonomske krize koja je drmala i drma Evropom usudio izaći s ovakvim koalicijskim programom? Propast Rijeke, riječkog prstena i regije se prije svega desila u nečijim glavama i to daleko prije nego li je program Ri2020 ugledao svijetlo dana. Šta je loše u tom programu? Apsolutno ništa nije loše u tom programu. To je program pisan za jednu sasvim drugu Rijeku, za jedno sasvim drugo vrijeme. Ono što zabrinjava u cijeloj ovoj priči je da su ljudi koji odlučuju o sudbinama građana apsolutno izgubljeni u vremenu i prostoru. Da li se tu radi o nepoznavanju osnovnih načela upravljanja javnim institucijama i planiranju prihoda/rashoda na temelju indeksa ljudskog razvoja (HDI) ili se radi o neviđenoj financijskoj neodgovornosti i pogodovanju odredenim grupama u kanaliziranju proračunskog novca?
Kako dalje? Sanirati posljedice kao što je to bio slučaj do sada ili početi rješavati uzroke problema? Zašto kažnjavati stručne i kompentente djelatnike javne uprave s drastičnim smanjenjem plaća umjesto početi otpuštati uhljebe i nekompetentne djelatnike? Koja “budala” će još motivirano raditi s onima kojima je kancelarija na Korzu. Što su kratkoročni, srednjoročni i dugoročni prioriteti grada i regije? Logo Riječkog Privrednog Barometra ima grafiku na kojem su samo tri veličini. Broj zaposlenih, bruto domaći proizvod i broj stanovnika. To su tri veličine koje bi svaki političar morao imati iznad radnog stola kada se planira proračun i prioriteti trošenja tih istih novaca.
Ako ste mislili da Norveška svoje bogatstvo razbacuje kao riječka uprava, onda se grdno varate. Ceste koje su u Rijeci nedavno asfaltirane su sasvim normalna pojava diljem Norveške. Rupe u kolniku ali zato dobro napunjeni razvojni fondovi koji ulažu u norveška radna mjesta i njihove firme. Mala i učinkovita javna uprava ali zato neshvatljiva opremljenost institucija koji su suport norveškoj industriji. Ako ste mislili da se u Norveškoj ne plaća posjet liječniku, onda ste se prevarili. Ako mislite da se u Norveškoj ne plaća puna cijena vrtića onda ste se prevarili. Ako mislite da se u njihovim vrtićima i jaslicama kuha za djecu onda se također varate
I sada si Vi postavite pitanje, koji su to prioriteti u trošenju proračunskih novaca u zemlji koja pliva na petro-dolarima? (RiPrivredni Barometar:boris bradarić)
da li smo se prevarili ako smatramo da 95% riječkog novca ide u Zagreb, pa se onda 5% vrati nazad ? I što bi bilo sa lukom Bergen (Norveška), kad bi davala 95% novca u Oslo (Norveška), i kad bi joj se vraćalo 5% nazad ? Koje b,i u tom slučaju, slike, gradonačelnik Begena (Norveška) imao na zidu u svojoj kancelariji ? I kako bi u tom slučaju izgledao logo Bergenskog privrednog barometra ?
sky, misliš li da bi u tom slučaju na čelu bergena bila osoba – dužnosnik stranke koja je odlučila da 95% novca ide u oslo?
Allocation of tax revenues Norway 2010.
In 2010, 86% of taxes were paid to the central government, 2% were paid to regional government, while local government received 12% of the total tax revenue.
The main revenue sources for the central government are VAT, tax on income in the petroleum sector, employers’ social security contributions and tax on “ordinary income” from individual taxpayers, while the main revenue source for local and regional authorities is tax on “ordinary income” from individual taxpayers.
U hrvatskim pojmovima podijelimo 100 milijardi kuna po norveskom principu.
86 milijarde ide drzavi
2 milijarde ide svim provincijama
12 milijarde ide svim opcinama
Ne radi se o podijeli proracunskih novaca nego o nacinu kako se podize drustveno bogatsvo ( privatno I drzavno). Ne trosi se u OSLU 86% proracuna niti se u Bergenu trosi samo 12/428.