Home Kolumne Bivši direktor riječke opere Dušan Prašelj: A gdje je u EPK riječka...

Bivši direktor riječke opere Dušan Prašelj: A gdje je u EPK riječka glazbena baština?

1870
0
Piše: Željka Barbarić/One nastupaju

Prije desetak dana naši EPK-ovci zajedno su se s gradonačelnikom pohvalili što su sve radili prošle godine. Iz sažetka presice možete saznati da je u sklopu programskih pravaca Rijeka 2020 EPK organizirano više od 150 događanja sa više od 18.000 sudionika. http://rijeka2020.eu/odrzana-konferencija-za-medije-lani-cak-40-pilot-projekata-a-i-ova-ce-godina-biti-uzbudljiva/.

Iako bismo svi mi radije da smo o većem broju ovih događanja saznali pravovremeno, ne može se reći da nije za čestitati. Broj događanja je impozantan! Svaka čast! Žao mi je što na presici nismo mogli vidjeti i ekipu iz Gradskog odjela za kulturu, koja je dugogodišnjim zalaganjem, a u sklopu dijela Infrastruktura – Rijeka 2020 EPK, osigurala sredstva za obnovu Palače šećerane i broda Galeb, te Gradske knjižnice i buduće Dječje kuće. Pripremiti projektnu dokumentaciju, prezentirati, prijaviti se i dobiti sredstva iz fondova nije mala stvar. Svaka Vam čast cure i dečki! Nadam se da Vas Vaši šefovi nisu samo potapšali po ramenu

Što se tiče samih kulturnih događanja velika je to brojka, a prema planovima za ovu godinu bit će toga i više. Nismo dugo čekali da krenu i novi natječaji za zapošljavanje, pa su samo u zadnjih mjesec dana izašla dva. Jedan za organizatora, pa ispravak istog traži se dva (ne jedan) organizator i zadnji natječaj za voditelja projekta. Pozivala sam ja na sve strane moje zaposlene i nezaposlene prijatelje i prijateljice s odgovarajućim kompetencijama da se jave na natječaj i uvijek dobila odgovor: “Ma, baš mi se da, to je ionako namješteno!”

Ova apatija baš boli…. Ipak jedan mi je odgovor osvježio dan: “Draga, na što da se javim? Pa što ti ne vidiš da oni iz natječaja u natječaj traže batmana?! Željka idi čitati uvjete natječaja detaljnije!”

TRAŽI SE BATMAN
Dakle, u zadnjem natječaju traži se voditelj projekta koji bi trebao koordinirati projekte ili segmente poslovanja na poslovima promocije, komunikacije i odnosa s javnošću, trebao bi znati raditi u WordPressu (web stranica) i na društvenim mrežama, znati obrađivati fotografije i kreirati newsletter. Nekako mi se čini da se ovo u moje vrijeme zvalo PR ili marketinški stručnjak, ali očito je to vrijeme prošlo svršeno, pa se danas takvo radno mjesto zove Voditelj projekta (baš moćno zvuči!). Taj isti bi svakako trebao znati i dokazati da zna hrvatski i engleski, ali i znati dokumentirati projektnu dokumentaciju i arhivirati i to sve pod budnim okom svoga nadređenoga. Btw, i organizatori trebaju znati pohranjivati materijale, dokumente i druge važne stvari pod budnim okom neposrednog rukovoditelja. Izgleda da ćemo proizvesti dosta tog “arhivskog” materijala. Da se vratim na voditelja projekta. Prednost će imati oni koji imaju iskustva u komunikaciji i marketingu, po mogućnosti da su možda nekada bili novinari, a da poznaju i pazi sad “da razumiju projekt EPK”. Pitam se samo što znači razumjeti projekt EPK? Na osnovu kojih kriterija će netko procijeniti opseg “razumijevanja”? Jedino mi pada na pamet da će na nekom testiranju objasniti kriterije. Barem se nadam.

Batman ili batwoman – jedva čekamo da nam se predstavite! Možda s Vašim dolaskom Riječanke i Riječani, i moja prijateljica koja je kućanica, i teta Anka na tržnici i moj prijatelj odvjetnik, dobiju priliku više saznati o projektu EPK i o budućim događanjima, pa čak požele i sudjelovati…

Ne tako davno, a u sklopu pravca “Budimo na mi”, ured EPK poslao je poziv i građanima da prijedlozima i programima pomognu organizaciju EPK. Pismom se organizatorima i svim gradskim, županijskim ali i nacionalnim tijelima obratio i profesor Dušan Prašelj, legendarni riječki zborovođa, dirigent, skladatelj i kulturni radnik, pedagog, osnivač “Jeke primorja”, direktor opere, direktor Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov”, dobitnik nagrada grada, županije i države. Dalo bi se zaključiti da se i ljudi od struke pitaju u kojem smjeru ide ovaj projekt? Na žalost, dogodilo se ono što se nikako nije smjelo dogoditi. Apsolutno nitko (pri tome mislim i na medije koji su pismo dobili) nije reagirao na to pismo, pa taman samo da se maestru Prašelju kaže – HVALA. Izgleda da su osim domaćih djela i autora, i pravila lijepog ponašanja – bonton, ispali iz riječke kulture. Možda se i u tom dijelu krije dio odgovora na pitanje što znači razumjeti EPK. Je li taj projekt EPK predviđen samo za popunjavanje dnevnika rada djelatnika te ustanove ili samo za konceptualnu ili avangardu umjetnost? Ima li tu mjesta za dijelove riječke glazbene baštine, narodne i umjetničke i je li upravo EPK pravi način da istu populariziramo i damo joj mjesto koje zaslužuje? Budući da svi građani ovog grada plaćaju porez i prirez, ne bi li za svakoga trebalo biti ponešto? Puno je tu ostalo otvorenih pitanja, a svakim danom, htjeli mi to priznati ili ne, sve je veći jaz između građana i ureda EPK. Eto pa da ponovim – krajnje je vrijeme da interesne skupine sjednu i dogovore se. Povežite se i umrežite s domaćim snagama. Vratite EPK građanima! Osim što ćemo i sami uživati u kulturnim događanjima, bit ćemo bolji domaćini, i prije i za vrijeme i nakon 2020.

Pismo maestra Prašelja u nastavku objavljujemo u cijelosti. Profesore hvala što ste nam još jednom dali do znanja što se sve krije iza izraza riječka glazbena baština!

PISMO MAESTRA PRAŠELJA EPK-u
Na poziv preko medija da se s prijedlozima i savjetima mogu javiti svi građani Rijeke odazivam se i ja. Slušajući medije i čitajući materijale RI – EPK 2020 čovjek dobiva dojam da se priprema simpozij o elektronici u selu koje nema ni struje ni vode! Iz posljednjeg izvješća u Novom listu o dosad učinjenom trebao bi čovjeku englesko-hrvatski rječnik da sve te aktivnosti razumije. To je vjerojatno pisano za mlade koji su već u Europi (iako Englezi iz nje bježe), a za široku publiku su to pa skoro “španska” sela.

Čast dobivenim i prilagođenim novim prostorima s izložbama golih talenata, kao i rock i pop koncertima, ali nigdje nisam uspio pročitati ništa o riječkoj glazbenoj baštini, onoj narodnoj i umjetničkoj. Nigdje ništa o autohtonom netemperiranom glazbenom izrazu gornjeg Jadrana tzv. “Istarskoj ljestvici”, a koja je glazbeni fenomen zaštićen kao nematerijalni kulturni spomenik od strane UNESCO-a! Gdje do nota i snimke te glazbe? A onda: ako turist, domaći ili strani, posjeti HNK “Ivan pl. Zajc”, pa zapita tko je bio taj Zajc, ne znam da li može dobiti negdje informaciju o njemu na više jezika, a još ako traži neku snimku njegovih djela – opera, opereta i duhovnih skladbi – ne znam gdje to u Rijeci može naći. No, da ne postavljam dalje pitanja, mislim da kao stari riječki glazbenik s dvije glazbene akademije (zagrebačka i bečka) i kao dugogodišnji glazbeni djelatnik – dirigent, skladatelj, osnivač “Jeke primorja”, direktor opere, dobitnik svih mogućih nagrada od gradskih, županijskih do republičkih, da mogu preporučiti organizatorima RI – EPK – 2020 da uznastoje na tom području upotpuniti stoljetne praznine koje u glazbenom klasičnom životu Rijeke postoje i da iskoristimo sada priliku da te praznine popunimo, pa da kompletniji dočekamo RI-EPK-2020-tu. Možda došljaci koji dobronamjerno žele pomoći riječkom EPK-u nisu s tom našom tradicijom upoznati, pa mi dopustite da pokušam taksativno nabrojiti što bi sve trebalo (kratkoročno i dugoročno) učiniti:

I.GLAZBENI AUTOHTONI IZRAZ GORNJEG JADRANA (“Istarska ljestvica”)
Uz prospekte na više jezika snimiti:
1. DVD i CD Festivala krčkog folklora (jednog od najstarijeg u Hrvatskoj
2. 2.DVD Novljanskog kola (najoriginalniji mesopusni običaj u Hrvatskoj) CD novljanskih narodnih pjesama
3. 3.DVD Halubajskih zvončara – ponajprije uz sopile
4. 4.niz CD-a primorsko-istarsko-bodulskih narodnih pjesama i svirke. Izdanja Ustanove IM Ronjgov , društva sopaca Krk, te pojedinačnih snimki Baške, Jurandvora, Omišlja, Punta, Novog Vinodolskog , Istre i td.

II. DJELA PISANA NA BAZI TOG AUTOHTONOG GLAZBENOG IZRAZA
Uz višejezične prospekte:
1. 1 .CD Matka Brajše Račana skladbe, obradbe za mješovite i muške zborove (Radio Pula)
2. Djela Ivana Matetića Ronjgova zapisi i skladbe (obrada) CD velikih 6 Matetićevih djela (Zbor HTV-a) „Galeotova pesen“, „Moja zemlja,“ dječji zborovi obrade za mješoviti, ženski i muški zbor Film „Mantinjada po Ronjgovemu“ Bernardina Modrića
3. Slavko Zlatić CD Motovunska gruda kantata Bodulski tanci obrada za zborove
4. Josip Kaplan CD Galeotova pesen i obrade za mješovite i muške zborove i klape te simfonijske skladbe
5. Boris Papandopulo DVD opera Rona CD Ohridski requiem – uglazbljeni čakavski stihovi
6. Natko Devčić CD Istarska svita opera „Labinska vještica“
7. Vjekoslav Gržinić CD Koncert za fagot i orkestar Bodulski tanci za duhački kvintet Čakavske solo pjesme
8. Tihomil Vidošić CD opera Stari mladić Obrada narodnih napjeva za tamburaške i pjevačke zborove 9. Ivana Lang Kastavski kapetan i druge skladbe
9. Emil Cossetto CD obrada istarsko-primorskih pjesama za zbor
10. Dušan Prašelj od većih djela: CD Baklje na Učki Naš domaći glas Staroslavenska misa Trsatski spomen Bašćanska ploča Misa ritmica latina Pasija i Ave Maria obrade za zbor Film – Dušan Prašelj Bernardina Modrića 12. Nagrađeni skladatelji i njihovi zborovi Matetićevih dana Lovro Županović, Nikša Njirić, Tomislav Uhlik, Branko Starc, Sanja Grakalić i t.d. Sve skladbe snimiti sa zborom opere i amaterskim zborovima. 13. Bruno Krajcar CD Istraditional

III. KLASIČNA GLAZBENA TRADICIJA RIJEKE I ŽUPANIJE
Uz višejezične prospekte trebalo bi snimiti ili presnimiti na CD i DVD
1. 1.Vinko Jelić (1596 – 1636) renesansni majstor CD Parnassia militia
2. Ivan pl. Zajc kratka biografija – višejezično opere: DVD Nikola Šubić Zrinjski Lizinka operete: Momci na brod Duhovna djela 5 misa Preradovićev requiem Ave Marije 8 madrigala – a capella film Ivan pl. Zajc Bernardina Modrića
3. 3.Boris Papandopulo CD Simfonijska djela Hrvatska misa Osorski requiem
4. 4.Ljubomir Kuntarić Mise i obrade te hitovi sa festivala zabavne glazbe

IV. GLAZBENE USTANOVE HNK IVAN PL. ZAJC
1. Sudjelovati u snimanjima gore navedenih programa ne dostupnim amaterima
2. Tiskati nekoliko DVD-a riječkog opernog standardnog repertoara (Ero, Traviata, Aida, Trubadur i td.) – obnoviti reviju muzikala (hrvatsku ili internacionalnu)
3. obnoviti Zajčeve dane – bienalno , ali sa Zajčevim opusom.
4. obnoviti ambijentalni teatar – Zrinjski na Trsatu, Cavalleria u Kastvu,Trubadura na Krku, opatijska pozornica
5. Pokušati transformirati austrougarski tip kazališta u GLAZBENO SCENSKI ANSAMBL IVAN pl. ZAJC s odvojenom talijanskom dramom i odvojenom tehnikom. Umjetničko osoblje – glumci i glazbenici – svi rade sve, a vrhunske umjetnike angažirati (ugovorima) po programu i sezoni.
6. Iz svih gore navedenih programa (nedostupnim amaterima) priređivati tematske glazbene programe (koncerti i opere) barem dva programa mjesečno. Sva ova djela izvoditi na koncertima u Rijeci i Županiji, a snimke ( DVD i CD) distribuirati ustanovama, turističkim zajednicama, školama, fakultetima i na centralnom štandu na Korzu.
7. USTANOVA IVAN MATETIĆ RONJGOV
Shvatiti da je to jedan od najoriginalnijih spomenika jednom glazbeniku u Hrvatskoj, te ga dignuti na najviši nacionalni nivo. Nigdje kod nas nije jedna rodna kuća skladatelja pretvorena u spomen dom i izletište. Urediti unutarnji i vanjski dio zgrade. Obnoviti okoliš (devastirani objekti). Izgraditi natkrivenu pozornicu. Ustanovu opremiti kvalitetnim audio i video aparatima. Organizirati rad kroz predavanja i vođenje učenika, studenata i turista – svakodnevno,kao subotom i nedjeljom. Uključiti Ustanovu u realizaciju specifičnih glazbenih programa i DVD i CD izdanja uz organiziranje adekvatnih koncerata. Tiskati uz nove zbornike i reprinte: I Zbornik, IV Zbornik (Matetićeva pima Zaspal Pave, drugo prošireno izdanje sa zapisima novljanskih pjesama Dušana Prašelja) monografiju I. M. Ronjgova i 6 velikih zborova a cappella). Pokušati Ustanovu priključiti kao katedru riječkom Sveučilištu gdje bi studenti mogli pisati magisterije i doktorate na teme čakavske glazbe i književnosti. Organizirati sve dosadašnje aktivnosti “Čakavskog sabora“ a Matetićeve dane dignuti na najviši nivo uz gostovanje hrvatskih i svjetskih zborova. Na Matetićeve dane 2020. godine pozvati zbor HTV-a i organizirati koncerte, ili se ta djela mogu izvoditi sa zborom opere HNK-a i kvalitetnim amaterima.

Ponovno pokrenuti natječaj s nagradama za nove skladbe pisane na čakavskom idiomu. (Manifestacija je bienalna) Promicati posjete Spomen domu preko agencija, škola i medija. Umnožiti: film Mantinjada po Ronjgovemu CD Matetićevih velikih djela a cappella. Ne mogu vjerovati da za programe ove ustanove općina Viškovo ne daje ni lipe. To je jedna od značajnijih ustanova iz kulture (županijska) na području Viškova. A programi ove Ustanove prepoznati su i u Europi, a Ivan Matetić Ronjgov je jedan od najznačajnijih skladatelja u Hrvatskoj i šire. Umjesto da ovu Ustanovu drže kao kap vode na dlanu, Viškovo ne sudjeluje u poticaju programa, nego još i uzima najamninu, a Spomen dom obnovili smo ja i moji prijatelji entuzijasti iteLjubo Španjol s Adriagradnjom, a općina Viškovo je od samih početaka tu djelatnost potpomagala.

8. GLAZBENA ŠKOLA „IVAN MATETIĆ RONJGOV“ Nastojati nastavom i koncertima da Matetić ne bude u njegovoj školi „zadnja rupa na svirali“. Zato tiskati:
a. u suradnji sa Ustanovom IMRonjgov Matetićevu biografiju,
b. reprint svih notnih izdanja s Matetićevim djelima,
c. CD-ove Matetićevih skladbi i razmnožiti film Bernardina Modrića „Mantinjada po Ronjgovemu“
U godinama EPK 2020 ugasio se bezbolno riječki odjel glazbene akademije (da čovjek ne vjeruje). Nastojati otvoriti ponajprije I stupanj a onda i II stupanj akademije u sklopu škole IMR. Na koncertima glazbene škole nastojati uvijek izvesti i po koje Matetićevo djelo.

V. AMATERIZAM
Sve glazbene amatere (tu mislim na prvom mjestu zborove i orkestre) poticati financijama i preporučiti im domaće programe i inzistirati na kvaliteti. („Jeka“ mora od svojih pjevača ubirati sredstva /50kn mjes./ za honorar dirigentu i najamninu, a to je žalosno).

VI.OBILJEŽAVANJE GRADA
Rijeka nema veliki broj skladatelja, ali onima što ima treba dati dostojno obilježje. Pa predlažem:
1. u parku oko spomenika Zajcu postaviti biste B. Papandopula i L. Matačića, a ulicu M. Brajše Rašana, gdje je stanovao Ivan Matetić Ronjgov, preimenovati u ulicu Ivana Matetića Ronjgova, a u produžetku Matka Brajše Rašana.
2. Na zgradama gdje su ti velikani stanovali ili djelovali obilježiti dostojno sa spomen pločama
3. Za sve gore navedene programe učiniti: višejezične prospekte, CD-e DVD –e, otvoriti na Korzu veliki štand i imati na raspolaganju (za prodaju ili poklone)sve te stvoritelje riječke glazbene baštine – barem u 2020-toj godini, ali i prije i poslije.
4. Sve te materijale dati i glazbenim i drugim ustanovama i turističkim organizacijama.

VII. PROSTORI DVORANE
Čast novo uređenim prostorima – Benčić, Torpedo i td., ali u gradu imamo još izvanrednih prostora, a to su: – Teatar fenice – Filodramatika – HKD – Domovi kulture. Osposobiti ih za programe i velike spektakle (teatar fenice) tako da 2020-tu dočekamo s prezentativnim dvoranama.

VIII. MUZIČKA OMLADINA
Za vrijeme bivše države Muzička omladina Rijeke bila je jedna od najvećih. Na tisuće učenika bilo je učlanjeno u ovu glazbenu organizaciju i bila je rasadnik buduće publike opere i koncerata. I dok je muzička omladina u cijeloj Hrvatskoj ostala riječki mudraci – poglavari su je ukinuli. Treba je ponovno oživjeti i aktivirati sa 2 – 3 profesionalca i volontera (nastavnika muzičkog odgoja).

IX. KONCERTNI URED
U današnje vrijeme glazbene programe – koncerte organiziraju producenti ili kazalište, HKD i glazbena unija (estrada). Nekada je tu ulogu u Rijeci imao Koncertni ured koji je organizirao glazbene priredbe kontinuirano pozivajući domaće i strane umjetnike. Takav bi jedan ured – agenciju trebalo osnovati osnovno sa 2 – 3 profesionalca koji bi sistematski organizirali koncerte od simfonijskih, zborskih, komornih pa do solističkih. Ako je to moglo biti u bivšoj državi zar je ova današnja siromašnija?

Za sve gore navedeno trebalo bi dosta muzikologa, dosta vremena i podosta novaca. Ali, ako Mišković za NK Rijeku traži milijardu i pol kuna onda riječka glazbena kultura zavređuje barem 10 posto tog iznosa.

Prof. Dušan Prašelj

PS
I za kraj, molim vas pomoć za stvar koja nije tema kulture našeg grada. Pokušajte naći način da pomognete riječkom košarkaškom klubu FSV – Flumen Sancti Viti. Naši mladići predstavljaju grad na državnom prvenstvu i slijedeći vikend sudjeluju na natjecanjima u Splitu i Dubrovniku. Troškovi su poprilični. Možda nismo sportska prijestolnica, ali mogli možda postati ako svi zajedno pomognemo našim mladim ljudima da brane boje našeg grada u onim aktivnostima u kojima su izvrsni. Hvala! Donaciju možete uplatiti na: IBAN: HR0423860021110081002 (KK FSV, Gustava Krkleca 6, Rijeka) Poziv na broj: 01-01-2018 Opis plaćanja: DRŽAVNA LIGA KADETA

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here