Dionice luka neće skoro porasti

Posted by

Ni nastavak trenda snažnog rasta pretovarenog tereta i prihoda prikazanog u polugodišnjim rezultatima najvećih domaćih morskih luka – Luke Rijeke i Luke Ploče – nije potaknuo rast njihovih dionica na Zagrebačkoj burzi.

Luka Rijeka je tako u prvih šest mjeseci uspjela pretovariti više od tri milijuna tona tereta, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje rast veći od 16 posto, dok je Luka Ploče pretovarila gotovo 2,7 milijuna tona prometa, odnosno 30 posto više nego lani.

Pritom je Luka Rijeka povećala prihode 25 posto, na 132,3 milijuna kuna, dok su prihodi Luke Ploče porasli više od 40 posto, na 94,7 milijuna kuna. No, Luka Rijeka i Luka Ploče i od početka ove godine nastavljaju bilježiti gotovo identične krivulje kretanja cijene dionice, ali njihove ulagače sigurno ne raduje što su obje doslovno prepolovile tržišnu kapitalizaciju s početka godine. Pad lučkih izdanja je, uzmemo li u obzir izvedbu domaćeg dioničkog indeksa s početka godine do sredine kolovoza, dvostruko veći od prosjeka domaćeg tržišta mjerenog Crobexom. Da situacija bude još gora, veliki gubici su iskombinirani s drastičnim padom likvidnosti, koja je u slučaju Luke Ploče u odnosu na početak godine prepolovljena, a u slučaju Luke Rijeke smanjena više od pet puta.

Takvo ignoriranje dionica koje su prošle godine višestruko nadmašile rekordan rast Crobexa, naime – obje su porasle više od 230 posto, može se povezati s prilično pesimističnim ocjenama analitičara, koji su nekoliko puta javno isticali fundamentalnu precijenjenost posebice Luke Rijeka. No, ni nakon prepolovljenja tržišne kapitalizacije, ocjena visokog vrednovanja tih dionica ne izostaje. Zbog situacije iznimno niske likvidnosti većina domaćih analitičara želi ostati anonimna, no njihov je stav o tim dionicama gotovo jednoznačan – dionice luka u idućih šest mjeseci do godinu dana neće ni izbliza vratiti lanjsku atraktivnost.

Najveći je problem, misle, usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama, najvećim partnerima domaćih luka, što će se već ove godine negativno odraziti na količinu pretovarenog prometa, a onda i na prihode i dobit. „Više vrednovanje Luke Rijeka odražava očekivanja ulagača od budućeg poslovanja kompanije, koja ima povoljniji geografski i prometni položaj u odnosu na domaću konkurenciju.

Luka Rijeka skuplja

Nedavno izglasanom dokapitalizacijom Luka Rijeka će dobiti dodatne skladišne površine što će, uzimajući u obzir ograničenost postojećih kapaciteta u luci, omogućiti povećanje prekrcaja i rast prihoda“, objasnili su potencijal rasta u Fimi Fas. Luka Ploče se u tim procjenama stavlja malo po strani zbog njene prirodne orijentacije na tržište BiH, koje ne nudi toliko potencijala rasta koji može ponuditi prirodno visok zaljev Luke Rijeke, kojoj je prirodno tržište cijela srednja i zapadna Europa. Luku Ploče dodatno muči i nekvalitetna prometna povezanost s BiH i srednjom Europom, ali i status quo u privatizaciji Luke, rješavanju pitanja vlasništva nad pomorskim dobrom te pitanju produljenja koncesije.

Unatoč većim razvojnim mogućnostima Luke Rijeke, domaćim analitičarima je, i uz sve nepoznanice o konačnoj odluci države, trenutačno privlačnija Luka Ploče, čiji menadžment iz nešto manje pretovarenog tereta i gotovo 50 posto manje prihoda svojim dioničarima uspijeva izvlačiti veću dobit od Luke Rijeke. Zbog svega toga profitne marže Luke Ploče izgledaju mnogo snažnije od onih Luke Rijeke.

Tako Luka Ploče, gledajući polugodišnje rezultate, bilježi neto profitnu maržu veću od 13 posto i operativnu maržu veću od 18 posto, dok su te brojke u slučaju Luke Rijeke dva i četiri posto. Ne smijemo zaboraviti ni nedavnu dokapitalizaciju Luke Rijeke od strane države, kojom se gotovo udvostručio temeljni kapital, što je pak dodatno razvodnilo udjel postojećih dioničara u temeljnom kapitalu. To je, upozoravaju analitičari, trebalo izazvati novi pad vrijednosti dionica, koji je ovaj put izostao.

Domaće luke bolje od Luke Koper

Polugodišnji rezultati hrvatskih luka nešto su bolji od Luke Koper, ocjena je Anje Pukl, financijske analitičarke ljubljanskog AC-Sin-a. Rast prihoda u hrvatskima je lukama bio viši jer je Luka Koper istovremeno zabilježila svega 14-postotni rast neto prihoda. Zbog smanjenih je financijskih prihoda Luka Koper smanjila neto dobit za 27 posto, no generalno je poslovanje ove godine bilo bolje od prošle. To pokazuje i rast operativne dobiti od 21 posto, objašnjava Pukl. Pukl smatra da hrvatske luke širenjem kapaciteta imaju još potencijala za rast. Spomenula je najavljivane nove terminale u obje luke, a velik poticaj rezultatima će biti i ulazak Hrvatske u EU, što će smanjiti tečajne rizike.

Luka Ploče: Očekujemo 19 milijuna kuna dobiti

“Godišnji plan prekrcaja nam je 7,5 milijuna tona tereta i to ćemo ostvariti u cijelosti, što se vidi već i po rezultatima ostvarenim u prvih šest mjeseci”, zadovoljno je naglasio Tomo Krilić, komercijalni direktor Luke Ploče. “To je najveći promet u povijesti Luke Ploče, a uspjeli smo i prije planiranog nadmašiti predratni promet. Prilikom bilo kakve usporedbe ne smijete zaboraviti da je Luka Ploče 1994. godine u prometnoj izolaciji spala na svega 260.000 tona godišnjeg prometa”, pohvalio se Krilić.

Krilić je do kraja godine tako najavio rast prometa veći od 25 posto, dok će, po njegovu mišljenju, prihodi i dobit porasti i po većim stopama. “Vjerujemo da ćemo sigurno ostvariti 30 posto višu dobit od lanjske”, napomenuo je Krilić. Računamo li prema lanjskim podacima, Luka Ploče bi ove godine mogla ostvariti prihode veće od 180 milijuna kuna iz kojih će izvući 19 milijuna kuna dobiti. “Za rezultat smo mnogo napravili i samom promjenom cijena iz dolara u eure”, objasnio je Krilić. “I dalje poboljšavamo situaciju na tržištu i kvalitetom usluge, ali i cijenom, no najveći problem nam je taj što smo sa trenutačnom tehnološkom opremljenošću dosegnuli gotovo maksimalan kapacitet”, rekao je Krilić koji je napomenuo da je Luka Ploče uz tržište BiH uspjela osvojiti i neka, do prije nekoliko godina, nezamisliva tržišta poput talijanskog i slovačkog.

“Već sada imamo neke nove upite i mogućnosti za rast poslovanja, no neke od njih nadmašuju naše tehnološke mogućnosti. Trebamo izgraditi dva nova terminala, jedan za rasute terete i jedan za kontejnere, kako bismo mogli nastaviti rasti”, izjavio je Krilić. Krilić je naglasio i to da za razliku od Luke Rijeka koja prije upisa pomorskog dobra u bilancu nije imala mjesta za širenje skladišnog prostora, Luka Ploče ima mogućnost prirodnog širenja prema ušću Neretve. Zato luka ima velike planove s dokapitalizacijom koju bi u cijelosti iskoristili za širenje poslovanja.

“A što se tiče upisa pomorskog dobra u bilancu tvrtke, kao što je to učinjeno u slučaju Luke Rijeka, mogu samo reći da mi na takav potez države niti ne računamo”, bio je decidiran Krilić ne želeći previše povlačiti usporedbe između dviju tvrtki. “Morate znati da smo sve ove rezultate ostvarili bez zeničke željezare na koju je prije rata otpadalo gotovo pola prometa Luke”, izjavio je Krilić te napomenuo da im za realizaciju tih planova ipak treba produljenje koncesije o čemu još uvijek pregovaraju sa Vladom. Naime, Luka Ploče trenutačno ima prvenstvenu koncesiju na 12 godina, no za novi val investicija u luku ta im se koncesija ne isplati, već žele produljenje. (business.hr)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>