Na svjetskim valutnim tržištima euro je i ovog tjedna, već petog zaredom, oslabio prema dolaru, jer je američko gospodarstvo u boljoj formi nego europsko, koje bi moglo ostati u recesiji dulje nego što se mislilo.
Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je 0,2 posto, na 1,2999 dolara, a tijekom tjedna zaronio je na samo 1,2955 dolara, najnižu razinu od prosinca prošle godine.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je pak 2,5 posto, na 124,85 jena.
I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, i to za 2,7 posto, na 96 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i 96,54 jena, najvišu razinu od kolovoza 2009. godine.
Jačanje dolara prema euru zahvaljuje se snažnijem rastu američkog gospodarstva nego europskog. Na kupnju dolara ulagače su ponajviše potaknuli znatno bolji podaci s američkog tržišta rada nego što se očekivalo.
U veljači je u SAD-u broj zaposlenih povećan za 236.000, dok se očekivalo 160.000. Pritom je stopa nezaposlenosti pala sa 7,9 na 7,7 posto, najnižu razinu od prosinca 2008. godine.
Pojedini analitičari smatraju da bi ti podaci mogli potaknuti špekulacije da će američka središnja banka Fed obuzdati svoju ultrablagu monetarnu politiku i prije nego što se očekivalo.
“S obzirom da je američko gospodarstvo u puno boljoj formi nego europsko, dolaru to može ići na ruku”, izjavio je valutni strateg u RBS-u Paul Robson.
I dok se oporavak američkog gospodarstva ubrzava, nakon anemičnog rasta krajem prošle godine, eurozoni prijeti nastavak recesije.
Europska središnja banka snizila je u četvrtak prognoze za gospodarstvo eurozone, pa sada u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda u rasponu od 0,1 do 0,9 posto, dok su se njezine ranije prognoze kretale u rasponu od minus 0,9 do plus 0,3 posto.
“Postupni oporavak trebao bi započeti u drugoj polovini ove godine, potpomognut jačanjem globalne potražnje i našom popustljivom monetarnom politikom”, rekao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare.
Euru je prošlog tjedna ponešto pomoglo samo to što je ECB ključnu kamatu ostavila nepromijenjenu na rekordno niskih 0,75 posto i nije signalizirala moguće smanjenje cijene novca u bliskoj budućnosti.
No, očekivanja da bi ECB uskoro mogao dodatno olabaviti monetarnu politiku nisu sasvim splasnula. Tim više što je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde rekla da bi ECB trebao smanjiti kamatne stope
I u Japanu se očekuje daljnje labavljenje ionako labave monetarne politike, pa je to glavni razlog slabljenja jena.
Doduše, čelnici japanske središnje banke nisu na ovotjednoj sjednici ništa mijenjali u monetarnoj politici, no uskoro bi trebalo doći do promjena na vrhu Bank of Japan, pa se očekuje agresivnije labavljenje politike kako bi se suzbila deflacija i potaknuo rast japanskog gospodarstva.(busienss.hr)
