Tiskovnu konferenciju HNS-a otvorio je županijski vijećnik HNS-a Andrej Poropat. Uvodno je napomenuo kako je ovogodišnje ulaganje Primorsko – goranske županije u kapitalne objekte te udruženo oglašavanje u iznosu većem od 1 milion kuna povratno dalo odlične rezultate. Samim dolaskom u Zračnu luku Rijeka vidljive su velike pozitivne promjene u izgledu i funkcionalnosti zračne luke. Nadalje, poboljšana je sigurnost prometa u svim aspektima, a ono što treba posebno napomenuti jest da su ZL Rijeka i ZL Pula jedine dobile potvrdu da su 100% pripremljene za provođenje svih zahtjeva Shengenskog sporazuma, naglasio je Poropat.
Ova ulaganja privukla su i veći broj zrakoplova te je ove godine ostvareno 8% više letova nego li rekordne 2006. godine, a broj putnika je do sada 60% veći od onoga u istom periodu lani. Važnost ovih ulaganja potvrđuje i činjenica da gotovo 85% svih putnika koji prolaze ZL Rijeka čine turisti od kojih gotovo 80% kao svoju turističku destinaciju ima PGŽ i to 21% Krk, 15% grad Rijeku, 6% Crikvenicu. Ove godine je samo iz Skandinavije na Krk došlo preko 12.000 turista, što je povećanje od 230% – a znamo kakav je potrošački kapacitet tih gostiju, zaključio je Andrej Poropat.
Juraj Bukša u nastavku se osvrnuo na sve ono što radi ili što bi trebala raditi država da bi ovi rezultati bili značajno bolji. Naime razvoj Zračne luke Rijeka u velikoj mjeri ovisi o jednom natječaju koji će se raspisati ovih dana. Radi se o natječaju za subvencioniranje letova koji povezuju hrvatske zračne luke za trogodišnji period od 2016. do 2019. godine. Cilj tog projekta, kojeg je Europska komisija nazvala Public Service Obligation (PSO), jest potpomaganje uvođenja i/ili održavanja manje komercijalno isplativih linija u domaćem zračnom prometu. To su dozvoljene potpore koje se dobivaju na javnom natječaju i isplaćuju iz Državnog proračuna RH, a služe za podmirivanje dijela troškova letova zračnim kompanijama koje održavaju te linije.
Za proteklo trogodišnje razdoblje od 2012. do 2015. na godišnjoj razini potpomognuto je 6.857 letova u iznosu od približno 100 milijuna kuna. Od toga na Zračnu luku Rijeka otpadaju ukupno 52 leta godišnje ili 0,75%. Mrvice od mrvica. Kada se zna da PGŽ participira u ukupnom broju turističkih dolazaka s 18,5%, odnosno na drugom je mjestu, da grad Rijeka odnosno PGŽ participiraju s čak 8,8% u ostvarenom BDP-u na razini države, čime se nalaze na drugom mjestu, te da s ostvarenim BDP-om po stanovniku PGŽ također zauzima drugo mjesto, onda je jasno da je 0,75% u PSO odnosno 52 leta godišnje u svakom slučaju premalo.
Možda je potrebno napomenuti da je gotovo 95% letova koji su u sustavu potpora PSO-a pripalo kompaniji Croatia Airlines (CA). Vrlo je zanimljivo da pripremu konačne Odluke koje će linije i koliko letova na određenoj liniji dobiti potporu te pod kojim uvjetima donosi bivši zaposlenik CA-a, trenutno zaposlenik u Ministarstvu prometa i infrastrukture (MMPI). Naime CA povezuje letovima Zagreb – Zadar – Split i Dubrovnik, a Rijeku s Osijekom, Splitom i Dubrovnikom povezuje neka druga kompanija. No ne želimo se baviti niti CA-om i njenim poslovanjem, niti time što u konačnici dozvoljena potpora iz sustava PSO praktično postaje potpora CA-u. Bavimo se isključivo Zračnom lukom Rijeka, napomenuo je Bukša.
Ono što tražimo i ono što smatramo najnižom granicom prihvatljivoga jest cjelogodišnja linija Rijeka–Split–Dubrovnik te Rijeka–Osijek koja će imati ukupno minimalno 1.000 godišnjih letova u sustavu PSO potpora. 1.000 godišnjih letova prema svim projekcijama dovodi novih 80.000 putnika u našu zračnu luku i time pozicionira Kvarner kao turističku avio-destinaciju.
Dnevna povratna zračna linija Rijeka – Dubrovnik – Rijeka je nužna, pogotovo kada se uzme u obzir nedavno ukidanje iste brzobrodske linije od strane istog Ministarstva. Upravo je potpora tim linijama i cijeli smisao PSO sustava.
Uspjeh naše zračne luke nije političko pitanje lijevih ili desnih, oporbe ili vladajućih, već je to jedno od egzistencijalnih pitanja budućeg razvoja našeg primorskog kraja, zaključio je Juraj Bukša.
