Koaliciji Istarskog demokratskog sabora i Primorskog –goranskog saveza i službeno se večeras pridružila Lista za Rijeku. Sporazum o koaliciji potpisali su predsjednici IDS-a Boris Miletić, predsjednik PGS-a Darijo Vasilić i predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić u prostorijama Zajednice Talijana u Rijeci, uoči predstavljanja druge točke programske turneje „Pravo na svoje“.
Predsjednik IDS-a Boris Miletić izrazio je zadovoljstvo što su najznačajnije stranke koje se zalažu za decentralizaciju okupljene u jednoj prirodnoj koaliciji.
– Naše stranke ne moraju po mišljenje ići u Zagreb. Poznajemo sve potrebe naših građana i probleme naših krajeva jer s njima zivimo i njima se bavimo svaki dan.Predstavnici koalicije IDS-PGS-RI istaknuli su da će se u Saboru boriti i izboriti za decentralizaciju kakva postoji u najrazvijenijim europskim zemljama.
Predsjednik PGS-a Dariji Vasilić iznio je niz primjera iz prakse kojima je argumentirao potrebu da se Hrvatska decentralizira iznijevši podatak prema kojem Istra u državni proračun uplaćuje 800 milijuna kuna više nego iz njega dobiva, dok je u slučaju PGŽ godišnji iznos 730 milijuna kuna. Istaknuo je i pozitivni primjer Krka, gdje je gradonačelnik, u gospodarenju otpadom i činjenicu prema kojoj se na otoku Krku reciklira preko 50 posto otpada prema čemu su hrvatski rekorderi.
Vasilić je najavio i kako će se zastupnici koalicijske liste u Saboru zauzeti za pravo Riječana na jeftinije grijanje i pravo na odluku žele ili ne žele ostati u sustavu Energa.
Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić istaknuo je da mu je srce na mjestu jer je postignuto nešto što je do prije 2-3 godine izgledalo nezamislivo – svi regionalci Rijeka, Istre i Kvarnera u savezu na istom cilju – decentralizaciji za koju je ustvrdio da bi trenutno povećala standard u dvije najrazvijenije regije ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što ovdje građani značajno više uplaćuju u državni proračun nego iz njega dobivaju. Švorinić je istaknuo podatak prema kojem je općina Rijeka prema gospodarskim pokazateljima krajem 80-tih godina bila razvijenija od Zagreba da bi se trendovi nakon centralizacije 90-tih drastično okrenuli.
– Mi nismo protiv solidarnosti prema manje razvijenim ali nije pravedno da država u infrastrukturnim proizvodima favorizira sredine koje su proračunski korisnici nasuprot dvijema regijama koje proizvode višak, istaknuo je Švorinić ilustriravši to prioritetima kod izgradnje autocesta ili stanjem u riječkim bolnicama.
Švorinić se založio i za decentralizaciju ovlasti upravljanja pomorskim dobrom istaknuvši kako nije efikasno ni dobro da najvažnijim riječkim resursom i izlazom na more i dalje upravlja država.
