Manji potresi zabilježeni u zaleđu Rijeke i Opatije aktualizirali su problem crne jame Sovjak u Viškovu, koju su, prema procjenama, Ina rafinerija Rijeka, Koksara, brodogradilišta i razne tvornice, i to ne samo iz Rijeke, nego i iz drugih područja bivše države, tijekom 40 godina napunili s oko 250.000 prostornih metara tekućeg, opasnog otpada.

– Sovjak je na trećem mjestu ekološki opasnih točaka u Hrvatskoj – rekao je Goran Petrc, načelnik Viškova, što nam je potvrdio i direktor Fonda za zaštitu okoliša enegetsku učinkovitost Vinko Mladineo.

– Za sanaciju je izdvojeno 16 milijuna kuna, što nije dovoljno, pa računamo na fondove EU. Dio troškova trebala bi preuzeti i Ina, koja je tu godinama odlagala opasan tekući otpad – rekao je Mladineo.

Jama Sovjak

Prema procjeni Veljka Bezjaka, predsjednika udruge Smokvarijska lista, za sanaciju bi trebalo 30-ak milijuna eura, ali od novca veći je problem opasnost po zdravlje ljudi.

– Stanovnici koji žive u okolici jame i uz obližnji deponij Viševac češće pobolijevaju, a zabilježen je povećan broj oboljelih od karcinoma. Crna masa isparava, osobito za toplijeg vremena, a vjerojatno prodire i u kraško tlo, na što navodi činjenica da je razina, od doba kada se u nju prestao odlagati otpad, pala za približno jedan metar – kaže Bezjak.

Prema riječima Dubravke Sušanj, koja živi u blizini, iz zemlje se, kada se dublje zakopa, širi smrad nafte.

– To je prirodna vrtača, a ljudi koji se sjećaju dok je bila prazna kažu da je duboka 50-ak metara. Na rubovima su špilje, pa sadržaj vjerojatno prodire u podzemlje – ističe D. Sušanj.

Sovjak se kao odlagalište koristio od 1950. do 1990., a osim rafinerijskog i industrijskog otpada, poput kiselog gudrona, acetilenskoga mulja, katrana iz koksare i slično, navodno u jami ima i radioaktivnog materijala. Istraživanja pokazuju da se podzemni tokovi s Viševca šire prema opatijskom području, Preluku te do riječke Dječje bolnice Kantrida, što je posebno opasno. Članovi Smokvarijske liste sumnjaju da je jama kriva za povremene masne mrlje i na moru u Opatiji, čiji izvor obično ostaje nepoznat.

– U slučaju jačeg tektonskog poremećaja, veći dio crne mase završio bi vjerojatno u moru od Opatije do Kantride – tvrdi vijećnik Viškova dr. Željko Plazonić. (večernji list)