Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina izjavio je u ponedjeljak da u županiji nisu protiv energetskog razvoja Hrvatske, ali da žele visoke standarde zaštite okoliša, koji u verziji kopnenog LNG terminala jamče ipak daleko veću sigurnost, nego u varijanti plutajućeg LNG terminala, koji bi koristio more i klor.
Najavio je da će županijska pročelnica Koraljka Vahtar Jurković, kao članica stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala, na sjednici tog povjerenstva 8. ožujka glasovati negativno.
Komentirajući na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare prosvjed koji je protiv projekta plutajućeg LNG terminala održan u subotu u Rijeci, Komadina je rekao da je on pokazao veliki stupanj zajedništva cijele lokalne zajednice te da je do takve situacije došlo zbog nedostatka sluha središnjih državnih vlasti koje su trebale partnerski razgovarati sa stanovništvom na području na kojem se želi realizirati strateški državni projekt.
‘igre s terminalima strateške igre između Rusije i SAD-a’
Komadina smatra da se na primjeru Gorskog kotara i LNG terminala »dogodila poveznica« koja je u vezi s prirodom i klimatskim promjenama. Rekao je da su se u četiri godine u Gorskom kotaru dogodile četiri elementarne nepogode – ledolom, potkornjaci, veliko jugo i velike količine snijega. Naznake su da bi Vlada mogla prirodi Kvarnera također učiniti elementarnu nepogodu s plutajućim LNG terminalom, izjavio je i nastavio da su ljudi na Kvarneru poučeni iskustvom. Naveo je primjere kemikalija koje se još nalaze u Dini Petrokemiji, nekorištenje plina u TE Urinj, nemoderniziranu rafineriju u Urinju. »Opečeni smo i pušemo i na hladno,« dodao je.
Rekao je da u Sredozemlju ima više LNG terminala, koji rade s oko 30 posto kapaciteta, da je upitno trebaju li novi kapaciteti te da su »igre s terminalima strateške igre između Rusije i SAD-a«.
Komadina je zahvalio svima koji su sudjelovali u čišćenju snijega u Gorskom kotaru, vatrogascima, komunalcima, Civilnoj zaštiti. Ocijenio je da je moguć nastavak događanja u Gorskom kotaru- nakon snijega leđenje, a potom naglo otapanje leda i poplave. U Civilnoj zaštiti tijekom snježne nepogode bilo je angažirano oko 100 ljudi, a zahvalio je i Hrvatskoj vojsci i lokalnim snagama.
