Agencija Standard&Poors’s (S&P) snizila je izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+, javlja HRT.
Revizija čini se odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim poticajima reformi, dovesti do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo.
Negativni izgledi odražavaju naše stajalište da bismo mogli sniziti rejting Hrvatske u idućih godinu dana ako situacija u gospodarstvu bude slabija nego što se očekuje, ako se deficiti povećaju ili ako vanjsko financiranje postane izazovnije, navodi S&P.
Agencija smatra da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju velika prilika za rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti. Međutim, s obzirom na zahtjeve za sufinanciranje, a u nedostatku reformi na strani državnih rashoda, EU fondovi dostupni Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. možda neće biti iskorišteni u potpunosti, navodi S&P.
U Hrvatskoj recesija traje pet godina, a od 2008. realni bruto domaći proizvod pao je kumulativno 12 posto, uglavnom zbog 12-postotnog realnog pada potrošnje i 35-postotnog realnog pada investicija, navodi agencija, ističući da u ovoj godini očekuje daljnji pad gospodarstva za 1 posto.
Od 2014. do 2015. očekujemo da domaća potražnja ostane potisnuta zbog razduživanja privatnog sektora i visoke stope nezaposlenosti. Od 2014. očekujemo blagi oporavak, uz pomoć povlačenja EU sredstva, ali su rizici za ove projekcije povećani. Neki od njih odnose se na konkurentnost i izazov u inače povijesno uspješnom turističkom sektoru, navodi S&P.
Vlada je nedavno najavila privatizaciju državnih tvrtki, predložila reforme za poboljšanje poslovne klime, zakona o radu te planira mirovinsku reformu. Međutim, provedba ovog programa do sada je djelomična, navodi S&P.
Agencija procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga.
Za 2013. hrvatski fiskalni deficit vjerojatno će biti veći od 3 posto BDP-a, a dug opće države približava se razini od 60 posto BDP-a. Ako dug Hrvatskih cesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada kao dio aranžmana za koncesiju, to bi moglo dodatno povećati dug opće države s obzirom na razliku između prihoda od koncesije i duga preuzetog od Vlade, navodi S&P.
Hrvatski bankarski sustav, pretežito u stranom vlasništvu, nastavit će izvještavati o niskoj profitabilnosti zbog slabih gospodarskih izgleda, potisnute domaće potražnje i umjerenog rasta kredita, navodi S&P. Po mišljenju analitičara agencije, kreditni rizici u gospodarstvu rastu, javlja HRT.
Vjerujemo da je kapitalizacija domaćeg bankarskog sektora primjerena da bi se apsorbiralo daljnje pogoršanje kvalitete imovine. No taj je kapacitet pred izazovom zbog rizika u vezi s nedavnom presudom o hipotekarnim kreditima u švicarskim francima i mogućim naknadama za zajmoprimce, zaključuje Standard&Poor’s.
