‘Ova gradska vlast ne želi vratiti orla na gradsku uru’

Mnoge poslijeratne generacije Riječana , koji cijeli život prolaze Korzom pored gradske ure ne znaju da je naš gradski toranj sva ova desetljeća nepotpun (okrnjen), odnosno da na vrhu nedostaje skulptura riječkog orla. Još prije desetak godina pokrenuta je inicijativa za izradu i vračanja skulpture riječkog orla na svoje staro mjesto. Ali taj pokušaj u političkim krugovima kako vladajućih tako i oporbe nije bio primljen sa simpatijama.

Povijesna je činjenica da su skulpturu riječkog orla na uri počeli rezati preteče fašista (d’anuzzijevi arditi) 1919.g, a skinuli ga i isjekli komunisti 1949.g. Nažalost niti jednima ni drugima taj naš orao nije bio po volji, iako grb ni po čemu nije sporan, niti bi ikoga trebao iritirati.

Prije tri godine javlja se ponovno inicijativa od strane Udruge „Virtualna slobodna država Rijeka“ za izradom i postavljanjem skulpture na riječku uru. Ankete su bile pokazale da se građani Rijeke sa ovom inicijativom slažu , a podršku su dale i mnoge udruge, mjesni odbori i riječke regionalne stranke (PGS i Lista za Rijeku). U rujnu 2007.g. udruga „VSDR“ organizira okrugli stol na ovu temu, a na samom skupu bile su nazočne mnoge osobe iz javnog i društvenog života, između ostalog i Gradonačelnik Vojko Obersnel i Akademik Petar Strčić. Interesantno je reći da su velika većina sudionika podržali „vraćanje“ orla na gradsku uru, među ostalima i Gradonačelnik Obersnel.

„Često se mogu čuti priče da Rijeka nema svoj identitet s čim se ne slažem. Riječki orao je samo dio tog identiteta koji je u biti promjenjiv, ovisan o ljudima koji danas žive u Rijeci. Gradski toranj je obnovljen s namjerom da se na njega vrati orao“, kazao je gradonačelnik Obersnel, dodavši „da je Grad spreman pokazati dobru volju i osigurati sredstva ukoliko građani demokratskim putem odluče vratiti simbol Rijeke na njegovo postolje“, prenio je NOVI LIST od 20/9/2006.g.

Na službenoj web stranici Grada Rijeke bila je provedena i anketa dali građani podržavaju ovu inicijativu ili ne. Rezultati ankete bili su: 93% za orla na uri.

Iz rješenju konzervatora (početkom veljače 2007.g.), citiram sljedeći zaključak:
”Obzirom na inicijativu te raspoloženje javnog mnijenja u korist povratka orla, otpada pitanje oportunosti izrade replike i eventualnih perioda bez orla na tornju; dakle uputno je vratiti orla na toranj.”

Riječki orao 60 godine uzaludno
čeka povratak na vrh gradske ure

I u Gradskom vijeću dat je dva puta amandman na smjernice i proračun Grada za 2007. i 2008.g. u kome se tražilo osiguranje sredstva i izvršenje realizacije postavljanja skulpture na gradsku uru , međutim ovi amandmani su bili glatko odbijeni, što je najinteresantnije bez obrazloženja. Mnogi koji prate ovu inicijativu, pribojavali su se da će sadašnja gradska vlast učiniti sve da skulptura orla ne bude ponovno postavljena na uru, i da će ignoriranjem, otezanjem, a zatim i zaboravom nastojati da do realizacije ove inicijative nikad ne dođe. Teško je shvatiti odbojnost i nezainteresiranost kada je u pitanju riječki identitet, tradicija i znakovlje grada. Pojedini društveni krugovi i „ugledni“ povjesničari čak nastoje cijeli ovaj kontekst povezati tobože sa iredentizmom i fašizmom, što su notorne besmislice. Za podsjetiti je da Rijeka dobiva svoj grb davne 1659.g., da je skulptura orla postavljena na uru 1906.g., sve u doba kada nisu postojali niti fašisti, arditi, iredentisti i slično društvo. Samim time nebulozno je inicijativu za vračanjem orla na uru povezivati sa njima kao „njihovim maslom“.

Povijest Rijeke ne počinje 1945.godine, kako bi neki željeli prikazati, već tu povijest treba poštivati i uvažavati, kao i volju građana Rijeke, koji su u provedenim anketama rekli što misle o ovoj inicijativi. Danas kad živimo u klimi demokratskog proeuropskog građanskog društva kakva posebno vlada u našem gradu, bilo bi sasvim normalno skulpturu riječkog orla vratiti na uru. Postavljanjem ove skulpture, sama gradska ura kao glavni simbol Rijeke, dobiva i vizualno i estetski na atraktivnosti. Ovim činom ispravila bi se povijesna nepravda učinjena prije više od 60 godina, ali i pokazala građanska i demokratska zrelost našeg grada. (predrag miletić)