Reuters donosi priču o izumiranju hrvatskih brodogradilišta ispričanu kroz primjer Kraljevice. Prije nego što Hrvatska uđe u Europsku uniju u srpnju 2013. mora se pobrinuti da brodogradilišta rade bez državnih potpora. Nesiguran što učiniti s njima, Zagreb je odlučio prodati gubitaše, ali je proces spor, a ponuđača je malo, što je samo navuklo kritike Bruxellesa
EUHrvatska ima pet velikih brodogradilišta. Samo jedno od njih je profitabilno, dok preostala četiri, uključujući i Kraljevicu, generiraju gubitke od oko 1 milijardu kuna godišnje, unatoč državnim potporama koje se smatraju ilegalnim u EU.
‘Hrvatska ni ne želi priznati koliko je novca utrošila u industriju koja je bila globalno konkurentna u ranim 1980-ima’, rekao je Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.
‘Na neki način, EU nam je učinila veliku uslugu, jer ih mi sami nikad nismo pokušali restrukturirati’, dodao je Babić za Reuters.
Smješteno u malom, slikovitom zaljevu na sjevernom Jadranu, brodogradilište Kraljevica je osnovano još 1729. kada je započelo s gradnjom drvenih ratnih brodova za Austro-Ugarsku Monarhiju. Drvo je kasnije ustupilo mjesto metalu i brodogradilište je svoj poslovni vrhunac doživjelo u vrijeme Drugog svjetskog rata.
U bombardiranjima tijekom Drugog svjetskog rata je gotovo srušena do temelja. Komunistička Jugoslavija, čiji je vođa Tito kratko radio 1920. u Kraljevici, obnovila je brodogradilište koje je potom radilo 50 godina punim kapacitetom.
Brodogradnja je bila vodeći sektor za izvoz u Jugoslaviji, koja je bila među pet najboljih svjetskih igrača. No, to se promijenilo tijekom 1990-ih zbog ratova na Balkanu, gubitka tradicionalnog ruskog tržišta, lošeg upravljanja i neuspjeha u modernizaciji, piše Reuters.
