Ri Privredni Barometar: Obersnel i njegovih ‘300’

20.000 sretnih čeka šansu za posao do 2020!?!?
Povodom obilježavanja Dana škole, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel posjetio je Ekonomsku školu Mije Mirkovića. Okupljenim profesorima i učenicima gradonačelnik je održao kratko predavanje u kojem ih je upoznao sa Strategijom razvoja Grada Rijeke za razdoblje od 2014. do 2020. te najavio otvaranje 20.000 radnih mjesta u Intermodalnom Logističkom Centaru Miklavlje, Tehnološkom parku STEP2 i Delta projektu (Waterfront).
Kako god, u nečemu se moramo složiti sa gradaonačelnikom mada smo na zadnjim lokalnim izborima govorili o još 5.000 radnih mjesta više te 20.000 € BDP kao minimum minimuma koji bi osigurao PGŽ normalan razvoj i razinu socijalnih izdvajanja na koje smo navikli. Prema tome, barem se u nečemu slažemo.
Ono što zabrinjava u cijeloj ovoj priči je ‘tunel’ vizija gradonačelnika koja izgleda ne lovi nikakve signale sa globalnog tržišta jer ‘njegova’ strategija nije predvidjela jasne parametre monitoringa i jasne vremenske okvire zadanih strategijskih ciljeva pa se takva strategija polagano ali sigurno gubi u magli.

Projekcije tereta za projekte Riječke luke nisu više relevantne
Projekcije tereta koje su napravljene ranih 2000-tih nisu više relevantne jer su Europa i posebno naše okruženje ušli u malo veće probleme koji nisu cikličke nego strukturne naravi. Konstantnim premještajem proizvodnih kapaciteta u Kinu i druge cheap labour zemlje, Europa je smanjila svoju ekonomsku moć, a radnih mjesta posebno u južnim zemljama je sve manje. Svaki puni kontejner koji ulazi u Rijeku, a vraća se prazan nazad smanjuje našu poreznu bazu. Razina socijalnih transfera i struktura javne potrošnje nije se smanjivala ili mijenjala pa nastavak ovakve politike prijeti produbljivanjem makroekonomske neravnoteže koja se uskoro neće više moći kontrolirati. Riječka luka ima najveći pad tereta od svih luka na Jadranu i došla je na razinu iz 2004 godine. To su signali koji se u jednoj razvojnoj strategiji ne mogu trpati pod tepih kao što to čini ova struktura na vlasti.

Politika uništava novac za razvoj
Po ekonomskom analitičaru Damiru Novotnyju “postojeća struktura javne potrošnje ne omogućava dovoljno snažne fiskalne intervencije u privatnom sektoru kojima bi se potaknuo novi investicijski ciklus i stvaranje novih gospodarskih struktura konkurentnih na međunarodnom tržištu“.
Novac za fiskalnu stimulaciju jedino se može osloboditi racionalizacijom lokalne i državne uprave, smanjenjem broja JLS-e, ministarstava, agencija. O tim uštedama izvještaj je napisao i Institut za Javnu Upravu na čelu sa prof. dr. sc. Ivanom Koprićem. U nekim ministarstvima ima i do 80% viška zaposlenih, a puno poslova se isprepliće ili su duplirani na nivou državnih agencija te županijskih i općinskih službi, a da ne govorimo o stranačkoj obojenoj upravi upitnih intelektualnih kapaciteta.

Ono što smo mi izračunali, po tom Koprićevom modelu, racionalizacijom samo PGŽ i smanjenjem broja JLS sa 36 na samo 9, od cca. 2 milijarde proračunskih sredstava svih JLS-e uključujući tu i Županiju, najmanje 400 milijuna moglo bi se godišnje prestrukturirati za fiskalnu stimulaciju preko Kvarneskih investicijskih fondova, a da se ne treba nigdje zadužiti. I ono što naš gradonačelnik, a najvjerovatnije niti sadašnji premijer ne shvaćaju – fiskalna stimulacija mora biti popraćena sveobuhvatnim mjerama koje će horizontalno i vertikalno povezati hrvatske firme, napraviti ih konkurentnim u odnosu na međunarodno tržište, staviti javnu privredu u službu razvoja hrvatskih tehnologija u inicijanoj fazi itd. Za razliku od recimo ulupavanja ogromnih novaca u izgradnju tehnološkog parka, a da s tim nismo rješili niti jedan strukturni problem… Da se razumjemo, nisam ja protiv izgradnje tehnološkog parka ali za njega se prije svega trebaju kreirati određeni uvjeti, a ova uprava je na mnogim ‘kapitalnim’ investicijama (Terminal, Veletržnica, Burza Ribe ) dokazala da nije bila u stanju stvoriti uvjete za rad i napredak ovakvih firmi.

2020: Tko živ, tko mrtav
Hrvatska je ponovo imala najveći pad industrijske proizvodnje i to za 2.8% pa se postavlja pitanje do kada će gradani moći trpiti poreznu i komunalnu presiju od onih koji tobože spašavaju građane od još lošijeg stanja, a koji će biti uzrokovan tobožnjim padom kreditnog rejtinga (Pusić). Dok 400 doktora napušta Hrvatsku, politička elita još nije spremana na izazov istinskih reformi jer zadnja crta obrane nisu plaće i mirovine ljudi nego njihova stranačka radna mjesta. Ministar Linić kreditima kupuje vrijeme i osigurava radna mjesta političkoj buržoaziji na uštrb sadašnjih i budućih generacijama. B.C Leonidas je u 5. stoljeću je bio vojskovođa koji je hrabro vodio malu grupu Grka, najviše Spartanaca poznatijih kao ‘300’, protiv velike perzijske vojske kralja Xerxesa na prijevoju Thermoplyae. Leonidas i onih hrabrih ‘300’ svjesno su žrtvovali sebe da bi omogućili ostalim Grcima da se reorganiziraju i da na kraju iznesu odlučujuću pobjedu. Obersnel i njegovih ‘300’ izgleda vode neki svoj rat sa ciljevima koji su samo njima jasni.(boris bradarić)