U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, potpisali Sporazum temeljem kojeg će Urbana aglomeracija Rijeka moći iskoristiti 43.716.512,18 eura iz fondova Europske unije.
Sporazum je u ime Grada Rijeke potpisao gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Urbanoj aglomeraciji Rijeka, koju uz Rijeku čini još devet okolnih gradova i općina, ranije je odobreno čak 50 milijuna eura iz EU fondova za realizaciju različitih projekata. Kao što je rečeno, današnjim Sporazumom omogućuje se korištenje 43,7 milijuna eura dok će preostala sredstava, do ukupno spomenutih 50 milijuna eura, također uskoro biti dostupna.
Nakon danas potpisanog “Sporazuma o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2014. – 2020.”, u slučaju riječke Urbane aglomeracije slijedi još sedam poziva za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava strateškim projektima Urbane aglomeracije Rijeka – tri poziva za dostavu projektnih prijedloga i četiri poziva za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava. Ukupan iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda iznosi spomenutih 43.716.512,18 EUR, a sredstva će se iskoristiti za realizaciju sljedećih ciljeva:
Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva
Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva
Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine
Obnova brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja)
Povećanje broja putnika u javnom prijevozu.
Riječ je sredstvima koja se dodjeljuju temeljem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) i riječka je Aglomeracija odabrana na natječaju kojeg je po uputama EU provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, za jedno od područja koje će moći provoditi taj ITU mehanizam. Naime, EU podupire regionalizaciju i stvaranje tzv. urbanih područja pa tako ima i sustave novčane potpore baš za takva, urbana područja oko većih gradova koji su nosioci razvoja.
Matulji, Omišalj, Jelenje i Bakar bez novca iz EU fondova
Odlukama svojih predstavničkih tijela, u urbanu aglomeraciju su iz potpuno iracionalnih razloga odbile ući općine Matulji, Bakar, Jelenje i Omišalj. Argumenti protivnika ulaska u argumentaciju svodili su se na potpuno neosnovan strah od ‘utapanja’ manjih općina u ‘veliku Rijeku’, a iza ‘obrane suvereniteta’ malih općina zapravo se skrivao strah općinskih vijećnika od gubitka vlastitih pozicija. Potpuno neosnovano, jer se u slučaju uvođenja urbanih aglomeracija, ne radi se o nikakvoj početnoj fazi teritorijalnog preustroja, nego novoj politici Europske komisije kojom se dodatno jačaju urbana područja u svrhu gospodarskog rasta i povećanja kvalitete života.
Pokazalo se da su vijećnici koji su blokirali ulazak u urbanu aglomeraciju zbog neinformiranosti, predrasuda i sebičnosti, na kraju najviše štete nanijeli stanovnicima koje zastupaju. Na taj način su ove četiri općine izuzele same sebe iz raspodjele sredstava integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u Republici Hrvatskoj – mehanizam koji je dio nove politike Europske komisije.
