O slučaju pogrešnih financijskih izvještaja kazališta HNK Ivan Zajc, razgovarali smo sa članicom Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Rijeke Sandrom Paškvan, ekonomisticom s dugogodišnjim radnim iskustvom u realnom sektoru u zemlji i inozemstvu u segmentu financija, računovodstva i kontrolinga.
Paškvan je proučila i ‘pogrešno’ i ‘ispravno’ financijsko izvješće HNK Ivan Zajc i, prema njezinim riječima, ‘ispravno’ je još gore od ‘neispravnog’ te svakako ne zaslužuje prolaznu ocjenu.
Za portal Rijeka Danas pokušala je objasniti u čemu je točno problem s neispravnim bilješkama i do kakvih zaključaka je iščitavajući ih došla o stanju u riječkom kazalištu.
Gdje je nestalo 98.897 kuna?
– U bilješki br.2 – prihodi poslovanja – vidimo identičnu pogrešku kao i u prvoj odnosno ”neispravnoj” bilješci: Unutar skupine 63 – Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, pomoći od inozemnih vlada Slovenije(184.602,50 kn) i vlade Italije (1.128.500,00 kn) iskazuju porast od 8%, a pomoći od Ministarstva kulture, Savjeta za nacionalne manjine i Istarske županije bilježe pad. Prihodi od Primorsko-goranske županije bilježe porast(11%). Na ukupnoj razini pad je 10%.
U zbroju (184.602,50+1.128.500,00) to iznosi 1.313.102,50 kn, međutim navedena pozicija iskazuje vrijednost od 1.214.205 kn. Pitanje je gdje je nestalo 98.897,50 kn? Pri tome se ne misli da je taj iznos otuđen, već se naprosto traži smisleni odgovor. Navedeni porast od 8% iznosi zapravo 8,1%, dok porast prihoda od PGŽ iznosi 10,9%. Na ukupnoj razini pad je 9,8%, a ne 10%. Površno gledajući možemo zaključiti da su to male razlike, međutim kada govorimo o velikim brojevima, svaki pomak, čak i na decimalnim mjestima, može pokazati financijsku vrijednost koja se ne može i ne smije zanemariti, upozorava Paškvan.
– u bilješki br.3 – vlastiti prihodi- ponavlja se greška: Pozicija AOP 071 financijski prihodi (kamate i tečajne razlike) je manja za 93% od prošlogodišnje pozicije- radi se o rashodima na koje vanjski faktori imaju prevladavajući utjecaj. Istina je da je ta pozicija veće za 132,2% te da u objašnjenju nikako ne može biti niti riječi o rashodima jer se objašnjavaju prihodi.
U odnosu na prošlu godinu pozicija AOP 102- prihodi po posebnim propisima-ostali nespomenuti prihodi manja je za 41%. Točan postotak je 37,3%.
Do odstupanja je došlo zbog drugačijeg prikazivanja prodaje ulaznica za gostovanje u kojima HNK ne angažira izvođače već iznajmljuje dvoranu zgrade kazališta koju ima na korištenju kao i dvoranu HKD-a uz prodaju ulaznica za organizatora događanja tj.za tuđi račun i zaračunavanje transakcijskih troškova prodaje. U 2015.g. ova situacija nije mogla biti drukčije knjižena nego na prihode od ulaznica i rashode za intelektualne usluge što je umjetno povećalo prihode i rashode, a u 2016. se primljene uplate po ovoj osnovi knjiže na obvezu za tuđe prihode (konto 23955), a isplata sredstava po obračunu događanja na podmirenje obveze.
Zašto se nije investiralo u software?
– U bilješkama se konstatira se da su u 2015.godini poslovni događaji bili evidentirani na potpuno neispravan način, te da odgovorne osobe ne vladaju tematikom. Kako se u 2015. nije moglo ispravno evidentirati poslovni događaj, dok se je u 2016.g. to moglo? Razlozi za to još uvijek nisu poznati. U istoj bilješki tvrdi se, za nastale greške koje sami opisuju i ima ih podosta, da je za sve kriv program. Rad djelatnika uključuje mnogo ‘prepisivanja’ i moguće grešaka. U bilješkama se navode slabosti sustava: softverska, proceduralna ali i kadrovska insuficijencija.
Što to onda u sustavu valja, pita se Paškvan i nastavlja analizu:
– HNK posjeduje softver nabavne vrijednosti 21.100,00 kuna, dok mu je knjigovodstvena vrijednost nula. Na računalne usluge u 2015. utrošeno je 93.212 kuna, dok je u 2016. utrošeno 79.682 kune. Da li se to zove dobro poslovno upravljanje? Odavno je trebalo investirati u novi softver, koji bi podupirao poslovne procese i zaposlenicima olakšao svakodnevni rad.
Bilješka dalje kaže: Negativna razlika u usporedbi sa 2015.g. na kontima vlastitih prihoda (19,69%) proizlazi iz smanjenja sponzorskih sredstava…Zapravo ne postoji negativna razlika od 19.69% već postoji pozitivna razlika od 28,5%. Što i sama bilješka u nastavku potvrđuje: Vlastiti prihodi razdoblja su za 28% veći u odnosu na prethodno razdoblje. Možemo tolerirati ovu grešku od 0,1%.
U bilješkama uz financijski izvještaj hvalili upravu?!
– Može se pročitati i slijedeće: Kako sponzorstvo Zagrebačke banke u prošloj godini učestvuje sa 16,24%, da je sponzorstvo trajalo i ovu sezonu prihodi bi daleko premašili 2015., a sve zahvaljujući trudu i radu uprave HNK na pribavljanjima novih izvora vlastitih sredstava.
Bilješke nisu mjesto na kojem se objašnjava ‘što bi bilo kad bi bilo’, a još manje su mjesto na kojem se hvali ili kudi uprava. Za to postoje poslovni planovi, a objašnjenje financijskog rezultata ‘hvaliti’ će uspješnu ili manje uspješnu upravu, ističe Paškvan.
– u bilješci broj 5-rashodi- da je prisutna štednja vidi se na prvi pogled. No i tu ima bizarnosti.
Kao npr: …dok se smanjenje rashoda na intelektualnim uslugama jedino može objasniti mjerama aktivne štednje(12%). Nakon dvije stranice nalazimo slijedeće: Značajno povećanje rashoda na pozicijama energije, intelektualnih i osobnih usluga…Ako ćemo biti precizni, smanjenje rashoda za intelektualne i osobne usluge iznosi 11,9%.
Nema objašnjenja za razliku od 819.776 kuna!
-bilješka broj 6-rezultat poslovanja- bilješka je korektnija u odnosu na prethodnu, tzv. ”krivu”, međutim u njoj se i dalje nalazi ”zdravstveni karton” određenog glumca.
-bilješka 7-stanje dugoročnih i kratkoročnih obveza- izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 2.197.837,79 kuna. Bilješka objašnjava otplatu kredita Karlovačkoj banci u iznosu od 1.378.061,08 kuna. Za razliku od 819.776,71 kuna nemamo nikakvo objašnjenje. Još uvijek ne znamo što je, kome i koliko plaćeno.
Stanje Upravnog Ugovora s Poreznom upravom od 2014.g. je na obvezi od 144.300,00 kn, s istekom otplate dana 20.05.2017.g. iznos glavnice je oko 98.000,00 kn, ostalo je kamata za poreze i doprinose. Oko? Nadamo se da postoji točan iznos glavnice!
– bilješka broj 8-obveze- navedene obveze nisu manje za 13% nego za 12,9%. Opet problemi sa postotcima i zaokruživanjem.
– Kod obveza za materijalne rashode uočava se dug od 1.904.671 i taj dug nije plaćen više od 360 dana. Ne zna se kome se duguje i zašto dug nije podmiren.
Kazalište ne zna stanje i lokaciju svoje imovine!
– bilješka broj 9- bilanca- ova bilješka otvara niz vrlo ozbiljnih pitanja. Iz nje citiramo slijedeće:
Nefinancijska imovina u bilanci pokazuje stanje glavne knjige. Sporno je stanje po stambenim objektima vrijednosti od 62.926 kn za koje nisu raščišćeni vlasnički odnosi, a HNK ih vodi u svojoj bilanci. Zbog problema s programom nije usklađeno stanje analitike i sintetike jer iz analitičkih evidencija nije moguće utvrditi stvarno stanje. Stalnim upitima na helpdesk programera nismo uspjeli dobiti objašnjenje zbog čega se iz analitičkih evidencija ne može utvrditi stvarno stanje vrijednosti imovine tako da je stanje imovine ono koje imamo u glavnoj knjizi, tj. u financijskim izvještajima. …Godišnji popis je napravljen ali zbog kratkog vremena u kojem je obavljen kao i zbog preseljenja na drugu lokaciju nije moglo biti utvrđeno stvarno stanje niti lokacijski a niti vrijednosno, pa je potrebno ponoviti godišnji popis…
– Zna li HNK stvarno stanje svoje imovine? Kako količinski tako i vrijednosno? Je li moguće da je čak i lokacija upitna? Kako se u HNK određuje količina i vrijednost imovine? Po inventurnim listama ili po glavnoj knjizi? Analitika im očito nije bitna jer ionako ne vrijedi, iako je općepoznato da bi analitika trebala pokazivati i dokazivati stvarno stanje imovine te biti redovno usklađena s inventurnim listama kao i s financijskim stanjem u glavnoj knjizi. Je li to odraz dobrog gospodarenja imovinom? Kako HNK može biti siguran u iznos amortizacije koji se evidentira na teret rashoda?
Poslovna organizacija u HNK ne postoji…
Nadalje stoji: …potraživanja od zaposlenika za nestanak novca zbog krađe (500,00 kuna). Ako se prisjetimo nedovoljno prilagođenog programa za knjiženje prihoda glavne blagajne kroz koji se prate vrste prometa po pojedinim događanjima, ne trebamo se čuditi krađi novca. – Možemo se samo zapitati da li je i koliko takvih slučajeva bilo, a da nisu niti primijećeni?
Stoji i da se za ukradeni novac trebaju poduzeti mjere otpisa, što znači da otuđeni novac nisu niti naplatili ili ne znaju tko ga je ukrao.
Citiramo: Potrebno je provesti dodatnu analizu vlastitih izvora kako bi se utvrdilo stvarno stanje, za ovo kratko vrijeme rada u novom programu to nismo mogli utvrditi pogotovo zbog načina evidentiranja u prethodnom programu i nedostatak drugih evidencija o vlastitim izvorima.
– Nevjerojatno! Koji je to točno novi program? Da li se misli na povezivanje s Riznicom? Jer u imovini se ne vidi kupnja nekog novog programa, a za više ili manje sve pogreške okrivljen je neadekvatan program. Ovako kreirane bilješke korisnika samo mogu zbuniti, a trebale bi mu pomoći u boljem razumijevanju financijskih izvješća. Nakon konstatirane konfuzije u evidencijama HNK, postavlja se pitanje da li HNK vjeruje svojim financijskim izvješćima? Što je točno Kazališno vijeće iščitalo iz ovakvog sadržaja bilješki, pita se članica Odbora za proračun i financije.
– Jedini zaključak koji se može donijeti je da poslovna organizacija u HNK ne postoji. Navedena ustanova uopće nema kontrolu nad vlastitim poslovanjem. Kad bi se postavila profesionalna organizacija, koja podrazumijeva i efikasan sustav kontrole, onda bi zasigurno i njihovi prihodi porasli, a rashodi se, nakon određenog vremena, dodatno smanjili. Ovaj problem se ne može riješiti dodatnim zapošljavanjem, već isključivo reorganizacijom poslovanja, ističe na kraju Paškvan.
