Tragično preminuli riječki povjesničar William Klinger predložen je za nagradu za životno djelo Grada Rijeke. Prijedlog da se priznanje postumno dodijeli Klingeru, Odboru za javna priznanja zajednički su uputili Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta, Muzej grada Rijeke, Zajednica Talijana Rijeka, Hrvatsko književno društvo, Udruga Slobodna država Rijeka i Lista za Rijeku, i to zbog iznimnog doprinosa istraživanju povijesti Rijeke, njene međunarodne kontekstualizacije te doprinosa internacionalnoj historiografiji interdisciplinarnom znanstvenom metodologijom.
William Klinger je imao sve osobine velikog povjesničara. Njegov je uvid bio cjelovit, događaje je sagledavao živo, imao je dara za detektivski rad u arhivima, bio je u neprekidnoj komunikaciji s ljudima sa bezbroj strana koji su mu kao stručnjaci i znalci mogli pomoći da prodre u materiju. Ukratko, bio je strastven oko onoga što ga zaokuplja, a takve posvećene strasti za svoj predmet malo je na bilo kojem znanstvenom području.
Stranice povijesti koje je Klinger istražio, ispisane su s velikom pažnjom i senzibilitetom. Bio je eklektičan, ozbiljan, sposoban, obrazovan, savjestan, strog ali istovremeno strastven i entuzijastičan istraživač svega iz prošlosti. Klinger je bio i veliki biolog i ekolog, a kao pravi profesionalac zanata kojeg je odabrao, ulagao je nezaustavljivu energiju na proučavanju papira, dokumenata i svjedočanstava. Urođeni multikulturalizam i vladanje govorom i pismom čak šest jezika omogućilo mu je da analizira arhive diljem Europe i SAD-a iz perspektive kakvu prije njega nije imao gotovo nitko.
U međunarodnu orbitu historiografije izbacio ga je esej o djelovanju Ozne, a domaću popularnost osigurala knjiga o Titu napisana u suradnji s Denisom Kuljišem.
Međutim, ne treba zaboraviti i Klingerovu nevjerojatnu svestranost koja mu je omogučila da se među njegovim najoriginalnijim i možda, u nekim aspektima, jedinstvenim istraživanjima, ističe ono o sredozemnoj medvjedici i velikoj bijeloj psini na istočnom Jadranu.
Njegove studije o fijumanskom pitanju te zapletu etničkih, političkih i vjerskih sukoba koji su obilježili dvadeseto stoljeće u našim krajevima biti će od neprocjenjive važnosti I za buduća historiografske istraživanja na našim prostorima.
William Klinger zadužio je svoj rodni grad neprocjenjivim doprinosom u istraživanju povijesti Rijeke te njenoj kontekstualizaciji u međunarodnom okruženju. U svjetskim razmjerima, Klinger je dao izniman doprinos internacionalnoj historiografiji upotrebom interdisciplinarne znanstvene metodologije.
– Njegov je doprinos izučavanju povijesti i općenito riječkoj misli vrlo velik. Napose ukoliko uzmemo u obzir njegove godine. Osobno smatram da će se tek u budućnosti njegov rad značajnije valorizirati. Nadam se da Rijeka ne boluje od bolesti “priznat si u svijetu, ali ne u svojem gradu”, stoga vjerujem da će komisija za dodjelu priznanja i vijećnici prepoznati Klingerovu važnost i dodijeliti mu više nego zasluženo priznanje. Ne želim niti razmišljati da to neće učiniti, jer ne znam kako bi netko u tom slučaju uopće mogao obrazložiti takvu nepravednu odluku, istaknuo je povodom kandidature Ernie Gigante Dešković, predsjednik Hrvatskog književnog društva
– Nažalost, Klinger nije ni prvi ni zadnji genijalac kojeg sredina u kojoj je djelovao nije dovoljno prepoznala za života ali sam uvjeren da će adekvatna valorizacija njegovog dijela tek uslijediti nakon njegove smrti, ističe predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić koji se nada da bi dodjela nagrade mogla biti poticaj prevođenju i izdavanju mnogih njegovih radova na hrvatski jezik.
William Klinger je rođen 1972. godine u Rijeci, a nedavno ga je u njujorškom Astoria parku dvama hicima iz pištolja usmrtio Alexandar Bonich, također rođeni Riječanin.
