Dalekovidni planovi o opskrbi Europe električnom strujom proizvedenom u solarnim elektranama u Sahari otvaraju prozor u sjajnu budućnost ali ne smiju zasjeniti druge mogućnosti korištenja obnovljivih izvora, upozoravaju stručnjaci.
Solarni sustavi u sklopu tog 400 milijardi eura vrijednog projekta imaju ogroman potencijal, kazao je zamjenik njemačkog ministra za okoliš Matthias Machnig.

Projekt Desertec Industrial Initiative (DII) podupire 12 većinom njemačkih kompanija iz inženjerskog, energetskog i financijskog sektora a dobio je i podršku tvrtki u Alžiru i Španjolskoj, te dužnosnika u Egiptu i Jordanu.

U sklopu toga projekta, koji bi trebao biti gotov do 2050., bit će instalirane solarne elektrane diljem sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, a dobivenu će energiju dijeliti zemlje domaćini i njihovi privatni partneri.

Ta tehnika, poznata kao solarno termalno generiranje električne energije (STEG), koristi se refleksijom sunčevog svjetla za zagrijavanje tekućinom punjenih cijevi, što stvara paru koja pokreće generatore.

Plan također obuhvaća gradnju postrojenja za desalinizaciju vode za zemlje domaćine.

“Podržavamo i pozdravljamo ovu inicijativu”, kazao je glasnogovornik Greenpeacea Andree Boehling, ocijenivši da bi pustinjska solarna energija mogla biti izvor oko četvrtine globalne opskrbe električnom energijom.

Matthias Fawer, koji pokriva sektor održive energije za privatnu švicarsku banku Sarasin, za novinsku je agenciju AFP izjavio kako DII počiva na vizionarskom konceptu, ali je naglasio kako to nije jedino rješenje.

“Ne bih se kladio samo na jednog konja”, kazao je on, dodavši kako je također važan razvoj energetskih parkova u Sjevernom moru i geotermalnih postrojenja tamo gdje je to prikladno. “To je održiva kombinacija koja daje čvrste temelje obnovljivoj energiji”, dodao je.

Studija koju su proveli Desertec, Greenpeace i institut za istraživanja okoliša u Wuppertalu pokazala je da bi taj projekt mogao rezultirati stvaranjem dva milijuna novih radnih mjesta. Prema riječima glasnogovornika Deserteca Tima Hufermanna, zemlje proizvođači koristile bi 80 posto dobivene električne energije, dok bi ostatak trebao zadovoljiti 15 posto europskih potreba.(hina/business.hr)