U svakoj izbornoj kampanji pa tako i u ovoj birači imaju prilike čuti razna obećanja. Nikola Ivaniš na pressici PGS-a održanoj 3.5.2009. na mostu na Rječini, izjavio je da će, ako postane gradonačelnik, raspisati referendum o promjeni imena grada u Rijeka-Sušak. Obrazlažući ovu svoju inicijativu, kazao je da je Sušak nekada bio grad i da se njegovo ime neopravdano zapostavlja.

Cijela ova tematika veoma je zanimljiva i o njoj se dosta pisalo posebice početkom devedesetih. No krenimo redom. Davne 1874. izdvajanjem iz bakarskog municipija nastaje općina Trsat, koja svoje sjedište seli na Sušak 1877. Sušak za samo dvadesetak godina kao svojevrsno predgrađe Rijeke postaje moderan grad zahvaljujući izuzetno sposobnim gradonačelnicima poput Hinka Bačića, Jurja Kučića i dr. (danas ne postoji ulica sa nazivom ovih znamenitih ljudi). Do 1918. Sušak je u sastavu banske Hrvatske, a kasnije postaje glavna luka Kraljevine Jugoslavije, najbogatiji grad države s najvišim životnim standardom stanovnika. Za vrijeme II. svjetskog rata svi slojevi Sušačana dišu izrazito antifašistički.

1945. godina donosi oslobođenje Sušaka i Rijeke koja je u sastavu tzv. zone B sve do sklapanja mirovnog sporazma s Italijom 1947. kad zona B odnosno tadašnja Rijeka ulazi i formalno u sastav NR Hrvatske i FNR Jugoslavije. Prepreka ujedinjenju Rijeke i Sušaka više nije bilo te Sabor NR Hrvatske donosi odluku o spajanju dvaju gradova u jedan pod nazivom RIJEKA. Dana 1.veljače 1948. konstituiran je gradski narodni odbor Rijeke i od tada grad je formalno jedinstven (u čijem sastavu su i Kostrena, Draga, Orehovica, Drenova, Pehlin, Zamet, Kantrida) . Unutar grada Rijeke postojale su tri općine: Sušak, Stari Grad i Zamet da bi 1962. bila formirana jedna – Općina Rijeka. Godine 1992. stvara se novi HDZ-ov famozni ustroj gradova i općina u Hrvatskoj koji posebno „kažnjava“ Rijeku izdvajanjem Kostrene, a zauzvrat grad dobiva Sv.Kuzam i Svilno.

Upravo tada pojedinci iz redova HDZ-a plasiraju tezu o potrebi stvaranja posebnog grada Sušaka izdvojenog iz sastava Rijeke. No, izborni rezultati na lokalnim izborima 1993. a posebice na izborima za Sabor 1995. rekli su što građani misle o razbijanju grada. Hrvoje Šarinić, kandidat HDZ-a na izborima za Sabor, upravo na Sušaku doživljava težak poraz. Od te 1995. pa sve do danas nitko se više nije bavio ovom temom.

Današnje razmišljanje ogromne većine građana ide za tim da je današnji grad Rijeka nedjeljiv i da će stanovnici Rijeke, ma gdje živjeli, s ponosom reći da su Riječani.

Decentralizacija Rijeke mora ići u pravcu većih ovlasti mjesnim odborima, a nikako u razbijanju grada ili promjeni imena grada.

Sušak je neraskidiv dio identiteta Rijeke. Svakako bi trebalo na svim ulazima u grad pored glavnog natpisa RIJEKA postaviti i turističke smeđe table SUŠAK, ali i KANTRIDA, TRSAT, ZAMET, DRENOVA itd.

Izjava dr. Nikole Ivaniša mnoge je iznenadila jer upravo je nekadašnji RIDS iz kojeg je nastao PGS, bio žestok politički protivnik svih onih koji su radili na razbijanju grada. (predrag miletić)