Rebalansom proračuna sredstva namijenjena izgradnji nove riječke bolnice smanjena su gotovo za trećinu, točnije za 13,2 milijuna kuna te umjesto predviđenih 52,7 milijuna sada iznose 34,5 milijuna kuna. No, prema objašnjenju ministra Darka Milinovića novac namijenjen izgradnji bolnice time nije umanjen te projekt ide dalje piše današnji Novi list.

– Radi se o sredstvima koja su bila namijenjena izgradnji bolničke energane, no prema novom planu bit će izgrađena jedna energana koju će koristiti sveučilišni kampus i nova bolnica te mi nećemo sudjelovati u njezinoj izgradnji. To je prijedlog gradonačelnika Vojka Obersnela kojeg smo prihvatili, kaže Milinović. Slično tvrdi i ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller.

– KBC Rijeka nije dobio nikakvu službenu informaciju o smanjenju sredstava za novu bolnicu. Izgradnja dijalize ide dalje, a trenutno čeka Vladinu suglasnost za opremanje, ističe Haller.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potvrdio je da je Grad Rijeka predložio Ministarstvu zdravstva da se putem Energa sagradi zajednička energana koju ću korisiti i kampus i nova bolnica.

– Smatram da će umanjena sredstva zasigurno nedostajati u daljnjem projektiranju i izgradnji nove bolnice. Tako smanjen iznos bih možda mogao prihvatiti da su sredstva rebalansom jednako umanjena svima, napominje Obersnel koji pritom očito misli na činjenicu da su istim rebalansom za osamdesetak milijuna kuna povećana sredstva KBC-a Zagreb. On drži da smanjenje skromnog iznosa za riječku bolnicu neće bitno doprinijeti uštedama u proračunu, posebice kad se ima na umu da istovremeno projekt poput Pelješkog mosta ide dalje.

– Novi riječki KBC nasušna je potreba svih građana, kao i liječnika koji tamo rade, no to ne prati tempo njegove izgradnje. U takvoj situaciji očekivano bi bilo da će se angažmanom Grada Rijeke u projektu nove bolnice, neke stvari ubrzati i u Ministarstvu zdravstva, zaključuje Obersnel.

Iznos koji je država planirala uložiti u medicinsku i laboratorijsku opremu riječkog KBC također je smanjen te će umjesto u prosincu prošle godine planiranih pet milijuna kuna, u opremu biti uloženo tri milijuna kuna. Ministar zdravstva kaže da se takvim smanjenjima u razdoblju krize nastojalo racionalizirati sve što nije nužno za redovno funkcioniranje bolnica te da su takve rezove pretrpjele brojne ustanove.

– Primjerice, bolnica u Gospiću umjesto četiri milijuna dobit će milijun kuna, poručuje Milinović.