Home Vijesti Abortusi: Rijeka – Split 811:7

Abortusi: Rijeka – Split 811:7

307
1

Ovogodišnji statistički podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo »Prekidi trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2007. godine«, mr. sc. Marijana Ercega i dr. med. Zdenke Lesjak, pokazali su frapantne razlike u broju pobačaja u Rijeci i Splitu, odnosno između njihovih bolnica. U KB-u Split je tako 2007. godine bilo ukupno 426 pobačaja, od čega je prijavljeno samo 7 legalno inducuiranih pobačaja ili abortusa. No, istovremeno je prijavljeno čak 363 pobačaja kojima su prekinute patološke trudnoće (izvanmaternična trudnoća, hidatidozna mola i ostali abnormalni produkti začeća), plus 56 spontanih pobačaja, piše Novi list.

Dijametralno suprotna situacija zabilježena je u Rijeci. U KBC-u Rijeka je 2007. godine prijavljeno ukupno 1.183 prekida trudnoće od čega je 811 legalno induciranih pobačaja, što je nevjerojatnih 115 puta više nego u Splitu, gradu koji je brojniji za pedesetak tisuća stanovnika nego Rijeka, ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja ima oko 160.000 stanovnika više. Istovremeno je u Rijeci bilo za gotovo trećinu manje prekida patoloških trudnoća, njih 275 te 97 spontanih pobačaja.
Pritom valja napomenuti da se prekidi patoloških trudnoća obavljaju na račun države, dok se namjerni pobačaji plaćaju iz džepova klijentica koje se na to odluče. Cijena im se u zdravstvenim ustanovama kreće između 1.200 i 1.600 kuna. S obzirom na statističke podatke bilo bi uistinu zanimljivo napraviti studiju o tome jesu li Splićanke osvještenije i educiranije nego Riječanke, pa se praktično uopće ne odlučuju na abortuse. Naime, sličan podatak zabilježen je i 2004. goine kad je u Rijeci godišnje obavljeno 990 namjernih pobačaja, a u KB-u Split samo 8.

Ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller nije želio komentirati splitsku statistiku nego je pojasnio stanje na riječkome području.
– Kod nas se pobačaji legalno obavljaju, ali svake godine bilježimo pad legalno induciranih pobačaja. U zadnjih dvadeset godina ta se statistika značajno smanjila, odnosno umjesto 4.000 pobačaja 1988./89. zadnjih godina imamo oko 800 pobačaja godišnje. Treba reći da je uzrok tome veća samosvijest, edukacija i kulturna razina žena, ali i korištenje kontracepcije te jača informiranost žena o tome što im je sve na raspolaganju za sprječavanje neželjene trudnoće, kaže dr. Haller.
No ravnatelj KB-a Split dr. Dujomir Marasović je kao mogući uzrok toliko različitih statističkih pokazatelja naveo da se u županiji rađa više djece te priznao mogućnost porasta ilegalnih pobačaja u regiji.
– Mogu ja o tome iznijeti svoje mišljenje, ali ću vam radije navesti neke druge činjenice. Možda će na temelju toga vaš čitatelj nešto i sam zaključiti. Činjenica je da je Splitsko-dalmatinska županija jedina u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom stanovništva. I to vam je najvažniji podatak. Iako za lanjsku godinu podatak još nije gotov, prije dvije godine smo imali na destinacijama koje su bile inače tradicionalne u opadanju nataliteta, čak i na tim točkama pozitivan prirodni prirast. Znači da je Dalmacija počela pokazivati znakove demografskog rasta i na područjima koja su bila predmet pustošenja prije. To je jedna stvar, a druga je da se ljudi jednostavno manje odlučuju za abortus. Istina je da je razlika u broju abortusa velika. Nemojte zaboraviti da je ovo i konzervativnija sredina od Rijeke i vjerojatno ima više ilegalnih pobačaja. To, međutim, ne možemo znati ni vi ni ja, kaže nam dr. Marasović.

U našoj bolnici se obavlja svaki legalni abortus koji se zatraži. Istina je da mi imamo i izvjestan broj liječnika koji zbog prigovora savjesti odbijaju to obaviti. Mi ih na to ne tjeramo, jer imamo dovoljno liječnika koji se na to ne pozivaju. Cijena abortusa tu ne igra nikakvu ulogu. I treća stvar koju bih istaknuo jest da se više djece rađa i gotovo, rekao nam je ravnatelj KB-a Split dr. Marasović, dodavši da nije zanemariv ni religijski čimbenik, jednako kao i politički budući da je HDZ već 18 godina dominirajuća stranka u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Drugi zanimljiv podatak u publikaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) je da se u razdoblju od petnaestak godina stopa svih pobačaja smanjila za oko 66 posto. U tom istom razdoblju je broj namjernih pobačaja u Hrvatskoj smanjen za oko šest puta – s oko 25.179 u 1993., na nešto više od četiri i pol tisuće, koliko su ih zdravstvene ustanove, prema posljednjim službenim podacima, prijavile za 2007. godinu. Broj namjerno induciranih pobačaja kreće se oko te brojke unatrag zadnje tri godine, a od 1993. godine bilježi se kontinuiran i drastičan pad prijavljenih medicinskih pobačaja.
Ovakav drastičan pad broja pobačaja nije neočekivan budući da se tijekom godina pitanje legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj uglavnom promišljao kroz prizmu društveno neprihvatljivog ponašanja. Devedesetih se godina prošlog stoljeća o pobačaju govorilo kao nemoralnom činu koji bi trebalo i zakonski zabraniti. Crkva je padom komunizma na ovim prostorima ponovo dobila javni legitimitet i pobačaj proglasila ubojstvom, pa je zacijelo pomogla u fomiranju stava da je namjeran prekid trudnoće nemoralan. No najzaslužniji za pad broja medicinskih pobačaja srećom su još uvijek bolje obrazovanje i informiranost zbog kojih se žene sve uspješnije štite od neželjene trudnoće.
Za razliku od legalno induciranih pobačaja, međutim, prema statističkim podacima HZJZ broj prekida patoloških trudnoća (izvanmaterična trudnoća, Mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti začeća i drugi) lani je na razini Hrvatske bio veći nego ikad u zadnjih petnaest godina, odnosno oko 40 posto od ukupnog broja pobačaja. Tako je 1993. godine bilo 2.721, a lani je trudnoća bila prekinuta kod 4.232 žene. U 2006. godini bilo je 3.688, mada se slična brojka pojavljuje gotovo svake godine. Broj spontanih pobačaja se međutim nije mijenjao pa ih je lani bilo 1.804 (17,0 posto).

Liječnici su 2007. godini u medicinskim ustanovama napravili 4.573 abortusa. To je od svih prekida trudnoće (10.609) ukupno 43.1 posto. Najčešće abortiraju žene od 30 do 39 godina budući da ih je bilo .1875, odnosno 41 posto žena. Na mlade djevojke do 19 godina života otpada 423 legalno induciranih prekida trudnoće, odnosno 9,2 posto od svih žena. Pobacilo je čak 11 petnaestogodišnjakinja, 66 šesnaestogodišnjakinja i 346 djevojaka u dobi od 17 do 19 godina. Prekid maloljetničkih trudnoća se prema tome blago povećao budući da ih je u 2006. godini bilo 8,8 posto.
Od 4.537 žena koje su zatražile prekid trudnoće u braku ih je bilo 52,6 posto. Prema mišljenju autora publikacije »Prekidi trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2007. godine« i lani se prekid trudnoće još uvijek, nažalost, koristio i kao sredstvo planiranja obitelji. Autori su takav zaključak donijeli temeljem podataka da je među ženama koje traže prekid trudnoće najviše onih koje već imaju dvoje djece – 1.468 ili 32,1 posto. Analizirajući stope legalno induciranih prekida trudnoće po županijama, prošle je godine najveća stopa na 100.000 žena fertilne dobi u Istarskoj županiji (925). Za njom je odmah Primorsko-goranska županija sa stopom od 907. To je gotovo duplo od prosječne stope za cijelu Hrvatsku (423).
Najnižu stopu, naravno i ove godine ima Splitsko-dalmatinska županija (18) te Dubrovačko-neretvanska (30) u kojoj je lani izvedeno samo 9 legalno induciranih pobačaja.
Uzrok drastičnog pada pobačaja zacijelo se može pripisati boljim mjerama planiranja obitelji. No, svejedno je stravično znati da se u nekim dijelovima Hrvatske, u 21. stoljeću, jedan dio pobačaja još uvijek radi ilegalno, čime je stvarna brojka prikrivena u »sivoj zoni«. S obzirom na još uvijek jaku društvenu stigmu ne treba čuditi što veliki broj žena ne želi da u njihovoj medicinskoj dokumentaciji stoji šifra »004« pod kojom se vode legalni, odnosno medicinski pobačaji, za razliku od prekida patoloških trudnoća »000« ili »001«.
No, svojevremeno su nizak broj legalnih pobačaja neke ženske udruge objašnjavale »jutarnjim prizivom savjesti« kada su »etičari« među liječnicima žene s uputnicama odbijali ujutro da bi ih zatim primali navečer te za to navodno dobivali novac koji se nije vodio u dokumentaciji bolnice. No, to je bilo prije nekoliko godina…(novi list)

Previous articlePro Recco dolazi u Rijeku
Next articleKralj kroma želi kupiti 3.maj

1 COMMENT

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here