Petra Mandić (Most) na aktualnom satu Gradskog vijeća pitala je zašto gradonačelnik nije pročelniku Vladimiru Bencu dao otkaz, s obzirom da je Uskok protiv Vladimira Benca pokrenuo postupak za nezakonito posredovanje. Gradonačelnik se je očitovao da je Benac pod suspenzijom. Ako je riječ o nezakoniton posredovanju i ulaganju pola milijuna protivno proračunu, zašto je još uvijek Vladimir Benac još uvijek ravnatelj APOS-a i zašto sukladno čl. 46. Zakona o namještenicima, nije protiv njega pokrenut postupak koji bi mogao dovesti do prestanka njegove službe, odnosno otkaza, i time pokazao kako odgovorno brine o gradu.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako za razliku od nje on smatra da je odgovoran i postupa sukladno zakonu. Prije nego je pokrenuta istraga, suspendirao je Benca, sukladno Zakonu o namještenicima, a sam je USKOKU predao dokumente neka vide ima li tu nepravilnosti. Zakon točno kaže kada se netko može udaljiti s radnog mjesta. Ima bezbroj promjera kada su se ljudi udaljavali iz službe, nakon čega ih je sud vraćao i plaćale odštete i kamate. Stoga ne može poduzeti ništa dok se ne završi istraga kojom će se utvrditi njegova krivica, o čemu će ovisiti njegova daljnja sudbina.
Petra Mandić je replicirala kako nije zadovoljna odgovorom. Benac je suspendiran, ali je činjenica da je da gradonačelnik mogao pokrenuti postupak pred Službeničkim sudom, pa bi tada o njegovoj sudbini odlučivao službenički sud, a ne Obersnel.
Zvonimir Peranić (Most) je prozvao direktoricu EPK 2020 Eminu Višnić, komentirajući kako zajedništvo i komunikacija i slogan Budimo na mi – pokazuje kako građani nisu „na mi“, a trebali bi biti, jer tako pokazuje anketa Kanala Ri prema kojoj građani ništa ne znaju o projektu EPK. Tiskani su letci, brošure, bedževi, Vuku Ćosiću je isplaćen milijun kuna za poslove među kojima je i mreža partnera oglašivačkog grozda. Ništa što se napravilo nije doprinijelo prepoznatljivosti projekta. Ne mogu se dobiti pravovremene informacije o projektu. Peranić je naveo i fijasko oko objave promo filmova na Facebook stranici nakon sajma u Berlinu. Pojavili se lažni profili ljudi koji su napadali i prozivali ljude koji su kritizirali projekt. Nakon detektiranja provale, nakon nekoliko dana su se ti profili povukli. Pitao je Eminu Višnić smatra li se odgovornom ili neodgovornom.
Direktorica EPK 2020 Emina Višnić je odgovorila kako se smatra odgovornom za provedbu projekta. Izgleda da je došlo do manipulacije oko spajanja novaca iz proračuna i onog što je trošila agencija EPK 2020. Višnić je kazala kako, što se tiče dojmova lokalnih televizija, svaka čast ali bi voljela vidjeti pravu stručnu analizu prepoznatljivosti projekta. Navela je kako ju je jučer na ulici zaustavila jedna gospođa vidjeviš torbu EPK 2020 i kazala „Vi ste ona iz EPK samo nastavite tako“. Vezano uz Zakon o pravu na pristup informacijama, Višnić je kazala kako je zakon dobar je građanima daje pravo da dobiju informaciju o stvarima koje ih interesiraju. EPK 2020 je u sedam mjeseci dobila sveukupno 13 zahtjeva, od koji je 100 % tih zahtjeva od jedne osobe – građanina Zvonimira Peranića. Na 8 zahtjeva smo odgovorili, za dva smo tražili dopunu, dok smo dva odbili. Građanin Peranić nas je tužio nadležnim tijelima i to je još uvijek u postupku rješavanja, kazala je Višnić te dodala kako, što se tiče komunikacije, kad god su tražene informacije, one su davane, pa čak i na neformalni način uz kavu. Višnić je predložila i formalno, da se na posebnoj sjednici ili na neki drugi način raspravlja o projektu, ako vijećnicima trebaju dodatne informacije. Višnić je pojasnila kako je neki dan razgovarala s grupom vijećnika, kojima je napravljena detaljna prezentacija projekta, čuli su sve prijedloge i zapisali ih kako bi vidjeli mogu li se iskoristiti, a s predsjednikom dogovaraju na koji način graditi međunarodnu suradnju. Vijećniku Peraniću je povišenim tonom vijećniku poručila da bez imalo srama insinuira da rade mimo zakona pa ga je zamolila da iskoristi institucije ove države, ako misli da u EPK rade mimo zakona, kradu ili nešto muljaju. Višnić je kazala kako je njoj i timu koji je dušom i tijelom u tom projektu, dosta podmetanja kakva doživljava od vijećnika Peranića.
Vijećnik Peranić je replicirao kako Višnić misli da je nepogrešiva i dijeli packe svima koji se s njima ne slažu. Zapalite iskru kulture i stvorite zajedništvo, umjesto da budete samodostatni elitistički grozd. Sufinanciraju vas i majke djece koji odlaze iz zemlje, zatvorili ste se u konklavu u kojoj ste sami sebi dostatni, kazao je Peranić.
Marinko Koljanin (Nezavisni) je govorio o Teatru Fenice – pri čemu je citirao pročelnika Šarara koji je za portala Rijeka danas kazao kako unatoč tome što Grad nema većeg udjela, budući da se radi o kulturnom dobru, Grad Rijeka zainteresiran za Teatro Fenice jer se programska djelatnost može realizirati putem različitih vidova suradnje. Pitao je koji su to različiti mogući oblici suradnje. Ako je Gradu ponuđena cijena previsoka, zašto ne ponudi realnu cijenu koja je negdje oko 2,5 milijuna eura, odnosno zašto ne ponudi vlasniku 1 kunu da Gradu prepusti objekt, ako nema novaca da ga sanira, kako je to predložio novinar Damir Cupać. Dodao je kako zna da uređenje ove zgrade nije jeftino niti jednostavno. Treba naći načina da privatni vlasnik bude sretan i zadovoljan s manjim iznosom od onog koji traži. Nedopustivo je da takva zgrada takvog potencijala stoji neiskorištena prepuštena propadanju. Traži pisani odgovor
Gradonačelnik Obersnel je kazao kako oko te zgrade ima dosta problema. Zgrada mora biti u funkciji da bi se razgovaralo o programskoj suradnji. Zgrada nije u funkciji od 2010. donosno od kada prokišnjava krov. Što će biti sa zgradom Teatra Fenice ovisi o vlasniku koji ima svoju računicu. Nekoliko puta su s njime vođeni razgovor. Rađena je i procjena sudskog vještaka, koji je zgradu procijenio toliko koliko je procijenio. Podsjetio je kako se ništa ne može kupovati van procjene sudskog vještaka, premda je to besmisleno, jer nešto vrijedi onoliko za koliko se može prodati. Čak i ako bi Grad imao novaca za kupnju zgrade, nije siguran da bi to za Grad bilo prihvatljivo, budući da je za uređenje potrebno između 5 -10 milijuna eura. Kada bi se zgrada ponovno pretvorila u javni prostor, trebalo bi zadovoljiti zahtjeve svih mogućih inspekcija, što se tiče struje, vatrozaštite, sigurnosti i dr.
U zgradi su sve instalacije još iz doba Italije, za 110 volti i niti jedna inspekcija ne bi dozvolila korištenje tih instalacija. Nije riječ samo o pitanju vlasništva, nego i ogromnim ulaganjima. U kontekstu različitih programa koje Rijeka ima, ta bi zgrada dobro došla. No na tu zgradu za sada ne računamo, ali to ne znači da se stav neće promijeniti u određenom trenutku. Podsjetio je kako je 2011 .g. Grad kroz spomeničku rentu osigurao 1 mil. kuna za obnovu fasade i krova, ali je vlasnik odustao od sanacije, jer je tvrdio da nema dovoljno novaca da plati svoj dio.(rijeka.hr/rd)
