ANKETA: Kandidati za riječkog gradonačelnika gostovali u Otvorenom

Tko su i što nude kandidati za gradonačelnika/cu Rijeke? Što žele mijenjati te kako vide Rijeku i život u njoj nakon svoje eventualne pobjede? Sinoć su u “Otvorenom” na ova pitanja odgovarali ANDREJ BRIŠČIK, Akcija Mladih i Živi zid, JURAJ BUKŠA, HNS, HRVOJE BURIĆ, nezavisni kandidat, PETRA MANDIĆ, MOST nezavisnih lista, VOJKO OBERSNEL, SDP, KRISTIJAN STANIČIĆ, HDZ i DANKO ŠVORINIĆ, Lista za Rijeku.

Na početku emisije potaknuti incidentom u splitskom HNK-a gdje je su se prosvjedi protiv održavanja predstave “Naše nasilje i vaše nasilje” Olivera Frljića preselili u kazalište, a kulminirali intervencijom policije koja je iz kazališta izbacila prosvjednike, gosti su analizirali kakvi su Riječani kada su u pitanju sloboda govora i umjetnost.

Po pitanju Europske prijestolnice kulture, Obersnel smatra da se grad pripremio na vrijeme, Burić misli da nije baš sve tako bajno, Briščik da se s projektom kasni, a Staničić traži proaktivniju ulogu grada. Bukša smatra da nije cilj politike da se miješa u program, Rijeka je prezatvorena, treba biti više dijaloga. Švorinić se založio da se ne razmišlkja samo o 2020. nego kako iskoristiti priliku EPK i nakon toga.

Za najveći problem u Rijeci Petra Mandić smatra depopulaciju jer Riječanima treba posao i poticaji malom poduzetništvu. Briščik misli da građani nemaju gdje raditi, a bukša bi razvijao nove industrije. Staničić također spominje depopulaciju, a Obersnel smatra da to nije toliki problem jer zbog gustoće naseljenosti Rijeke građani idu u prigrad. Ističe i odlične podatke o poduztništvu koja je po nekim pokazateljima bolja ili uz bok zagreba. Briščik tvrdi da se obitelji ne odlučuju imati djecu zbog toga što nema uvjeta poput dovoljno mjesta u vrtićima i poticaja za djecu. Švorinić je iznio podatke prema kojima je Rijeka 1989. goidne bila 213 posto razvijenija od Zagreba, sredinom 90-tih 88 posto, a danas 13 posto. Što se tiče iseljavanja, tek četvrtina iseljenih završava u prigradu, a ostali iseljavaju u druge zemlje i gradove. Burić tvrdi da je proračun u slobodnom padu – da su obersnelovi podaci točni proračun bi rastao, zaključuje.

Bukša misli da se razvoj Rijeke treba temeljiti na području stare luke gdje treba organizirati gradske sadržaje. I Švorinić se slaže ali misli da je problem što tim prostorom ne upravlja grad Rijeka nego lučka uprava. Zašto milanović nije riješio taj problem, pita Briščik Obersnela koji odgovara da ga je počeo rješavati.

Burić smatra da je cijena toplinske energije enormna. Staničić bi radio reviziju Energa i mogućnost subvencioniranja onima s manjim primanjima ali problem vidi u premalo aktivne gradske imovine. Obersnel tvrdi da grad nema neaktivne imovine. ‘Jedini kompleks koji je neiskorišten je bio kompleks Benčić koji smo čuvali za europske fondove’. Mandić smatra da prostore treba dati za startupove po 1 euro, a Briščić da imamo zastarjele toplovode koje treba obnoviti.

Obersnel misli da je slučaj Benac medijski prenapuhan, a Švorinić da se radi o jednom od glavnih riječkih problema, zapošljavanju po podobnosti i nepotističkim kriterijima spomenuvši direktora Luke koji je zaposlen bez stručnih referenci zato što je muž od Obersnelove stranačke kolegice. Slično je i s direktorom razvojne agencije koji je zaposlen stranačkom trgovinom, a Benac je primjer nepotizma budući je gradske novce ulagao u prostor poslovno povezanim s obiteljskom tvrtkom.