Home Biznis AZ-ov mirovinski fond ima najmanji minus

AZ-ov mirovinski fond ima najmanji minus

1055
0

Mirovinski su fondovi u studenom u dogovoru s Vladom kupovali državne vrijednosne papire i na taj način kreditirali državu, potvrdio je za Business.hr jedan od čelnika fondovske industrije. Novac za kupovinu obveznica uglavnom su našli u povlačenju depozita ili u novčanim pozicijama.

Najveći domaći mirovinski fond AZ kupio je državne papire u vrijednosti 684 milijuna kuna. Drugi najveći fond, RBA mirovinski, kupio je obveznica za 543 milijuna kuna, u PBZ/CO-u na državu su potrošili 327 milijuna kuna, dok je najmanji fond, Erste plavi, potrošio samo 194 milijuna kuna.

Tako se vrijednost državnih papira u portfeljima mirovinskih fondova u studenom povećala za 1,74 milijarde kuna, na ukupnih 15,71 milijardu kuna, što je 72,33 posto ukupne imovine OMF-ova. “Mirovinski su se fondovi s državom dogovorili o otkupu državnih papira, ali zato što u kriznoj situaciji poput ove i oni moraju pomoći, što je sasvim legitimo. S druge smo strane dobili dobar prinos na ulaganje s kojim smo dobili kratkoročni vrijednosni papir koji nosi mali rizik”, objašnjava jedan mirovinac. Najveći pad prinosa u studenom zabilježio je Erste plavi, koji je ubilježio 3,8 posto minusa na mjesečnoj razini, a od početka godine izgubio je 15,27 posto.

Pad prinosa

Prinos PBZ/CO-a pao je u studenom 3,34 posto, a u odnosu na siječanj izgubio 18,51 posto. Prinos RBA OMF-a pao je 2,7 posto, dok je od početka godine pao 13 posto. Najmanji je pak pad prinosa (2,18 posto) zabilježio AZ mirovinski, koji je od početka godine izgubio 8,2 posto. Fondovi su u studenom izgubili 396 milijuna kuna na Zagrebačkoj burzi, što i ne začuđuje zbog 26,7-postotnog pada Crobexa u istom mjesecu.

Pad vrijednosti dionica sva četiri fonda u studenom iznosi samo 14,49 posto, da kle mirovinski je portfelj kvalitetniji od paketa Crobexa. Tako su domaće dioničke pozicije RBA mirovinca u studenom u odnosu na listopad pale za 144,25 milijuna kuna, na 750,61 milijuna kuna, što je 11,35 posto ukupne imovine tog fonda. U tom su fondu povukli i 437,25 milijuna kuna vrijedne bankovne depozite, čija je vrijednost u ukupnom porftelju u studenom pala sa 7,58 na 1,08 posto.

Ukupna vrijednost državnih obveznica u porfelju RBA mirovinca u studenom povećala se za 543 milijuna kuna, na 5,14 milijardi kuna te predstavlja 77,77 posto ukupnog portfelja tog fonda. Od sva četiri domaća OMF-a RBA je najmanje zastupljen u inozemstvu, gdje drži samo 115 milijuna kuna ili 1,75 posto ukupne imovine.

U portfelju PBZ/CO mirovinskog fonda vrijednost domaćih dionica smanjena je u studenom za 92,2 milijuna kuna ili 14,7 posto. Taj fond drži 534,89 milijuna kuna vrijedne domaće dionice i 2,3 milijarde kuna vrijedne državne papire. PBZ/CO je u studenom na državne obveznice potrošio 327 milijuna kuna, čime se udio obveznica u ukupnoj imovini povećao na 63,87 posto. Usto je PBZ/CO u studenom povukao gotovo pola svojih depozita, čija je težina u ukupnoj imovini pala sa 11,01 na 6,5 posto, na 234,22 milijuna kuna. Nešto veće zahvate u inozemstvu PBZ/CO napravio je kupnjom 24,5 milijuna kuna vrijednih udjela u stranim OIF-ovima, čija je vrijednost u ukupnoj imovini dosegnula 1,77 posto.

Inozemna imovina

Inozemna imovina Erste plavog u studenom pala je 56,26 milijuna kuna ili 18,9 posto, ponajviše zbog 24-postotnog povlačenja udjela u stranim otvorenim investicijskim fondovima i 6-postotnog smanjenja izloženosti stranim dionicama. Erste plavi je u studenom iz domaćih banaka povukao 138,86 milijuna kuna depozita, čija je vrijednost u ukupnoj imovini pala s listopadskih 6,2 na 1,45 posto. Erste plavi u studenom ima i 50 milijuna kuna ili 12,13 posto manje u domaćim dionicama, dok se vrijednost državnih obveznica povećala na 1,85 milijarde kuna, što znači da je taj fond kupio obveznice vrijedne 194 milijuna kuna.

Kao najveći kupac državnih obveznica, AZ mirovinac tu je stavku imovine povećao na 6,39 milijardi kuna ili 11,98 posto, što predstavlja 73,45 posto ukupne imovine fonda. Sredstva za kupnju obveznica u AZ-u su, baš kao i u ostalim fondovima, pronašli u povlačenju iz domaćih depozita, koji su u slučaju AZ-a u studenom smanjeni za 510,24 milijuna kuna te im je udio u portfelju pao sa 7,36 posto u listopadu na 1,52 posto u studenome. Udio u domaćim dionicama u studenom je pao za 109,41 milijun kuna ili 13,75 posto, na 685,97 milijuna kuna. Osim prodaje 132 milijuna kuna vrijednih stranih obveznica, AZ-ova inozemna imovina nije doživjela znatnije promjene

U studenome 1% minusa, ali u 2008. plus od 5%

Imovina sva četiri OMF-a u studenom pala je za 236,8 milijuna kuna ili 1,08 posto u odnosu na listopad, na 21,65 milijardi kuna. Ukupna imovina četiri OMF-a u odnosu na početak godine povećala se 5,2 posto ili za 1,08 milijardi kuna. Najveći domaći fond i dalje je AZ, sa 8,68 milijardi kuna imovine. Ukupna imovina tog fonda u studenom je pala za 34,2 milijuna kuna ili 0,39 posto, a u odnosu na početak godine, AZ je u plusu 780 milijuna kuna ili 6,5 posto.

Drugi je najveći fond RBA mirovinski, koji raspolože sa 6,6 milijardi kuna, što je 89 milijuna kuna ili 1,27 posto manje nego u listopadu, dok je u odnosu na početak godine RBA u plusu 228 milijuna kuna ili 3,5 posto. PBZ/CO mirovinski drži imovinu vrijednu 3,6 milijardi kuna, s time da je u studenom doživio 1,74-postotni pad, što predstavlja gubitak 64 milijuna kuna. U odnosu na siječanj 2008. godine PBZ/CO je u plusu 132 milijuna kuna ili 3,8 posto. Imovina Erste plavog u studenom je pala za 53 milijuna kuna ili 1,8 posto, na 2,72 milijarde kuna, što 123 milijuna kuna ili 4,6 posto više u odnosu na početak godine. (business.hr)

Previous articleVlak pregazio ženu u Marčeljevoj Dragi
Next articleEmisija Nedjeljom u 2 prekinuta nakon što su Mrle i Prlja ispucali čepove iz stražnjica (VIDEO)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here