Slovenski distributeri naftnih derivata snizili su jučer cijene benzina, zahvaljujući čemu litra najprodavanijeg Eurosupera 95 sad u Sloveniji iznosi manje od jednog eura, točnije 0,98 eura ili sedam kuna, 98-oktanski motorni benzin prodaje se po 0,99 eura, dok je nova cijena dizelskog goriva 1,04 eura, odnosno 7,46 kuna za litru. Spuštanje cijena rezultat je uredbe tamošnje vlade, kojom se cijene derivata usklađuju s tečajem američkog dolara i sa svjetskim tržištem nafte, za razliku od Hrvatske u kojoj cijene derivata ne prate barel sirove nafte, i u kojoj državni nameti čine polovicu onoga što plaćamo sa svakom kupljenom litrom goriva.
Sirova nafta za isporuku u prosincu na burzi u Londonu trenutačno stoji svega 70,6 američkih dolara po barelu, što je upola manje od cijene u srpnju (147 dolara). Unatoč tome, derivati u Hrvatskoj pojeftinjuju tek neznatno, pa se ni sljedeći ponedjeljak, kad se ponovo usklađuju s mediteranskim tržištem derivata, ne očekuju preveliki pomaci naniže.
Tajna izvješća iz Genove
Prije točno godinu dana, kažu podaci, barel je, usporedbe radi, koštao oko 90 dolara, dakle za 20 dolara manje nego sada, no litra najkorištenijeg goriva u Hrvatskoj, eurosupera 95, stajala je osam kuna. Danas, kad barel košta 70 dolara, cijena litre eurosupera 95 jest 8,28 kuna, eurodizela pak 8,43 kune. Građani se s pravom zato pitaju zbog čega se cijena derivata ne usklađuje sa cijenom barela.
Kako odgovaraju u Ini, cijena barela tek indirektno, kao jedan od mnogobrojnih parametara, utječe na cijenu derivata na mediteranskom tržištu, na temelju čijih se cijena formira i cijena derivata u Hrvatskoj, dok je generalno sve isključivo stvar ponude i potražnje. Na pitanje je li moguće, i kako, doznati kako se trenutačno kreću cijene derivata na tržištu u Genovi, u Ini odgovaraju kako ta izvješća nisu dostupna javnosti, već ih i Ina sama naručuje i plaća periodično, svakih 14 dana. Konačno, dodaju, pedeset posto cijene derivata u Hrvatskoj čine veliki državni nameti, koji se razlikuju od države do države.
Cijene samo dvotjedno
Budući da tih nameta nema, u SAD-u je, primjerice, cijena derivata upola manja negoli u Hrvatskoj. Litra benzina u SAD-u trenutačno stoji tek nešto više od četiri kune, a potražnja za benzinom općenito je manja nego ikad u posljednje tri godine.
»Općenito, ne možemo formirati svoje cijene na dnevnoj bazi, već dvotjedno. A kako cijena barela na cijenu derivata utječe tek indirektno, to znači da nema niti automatizma u smanjenju ili povećanju naših cijena s obzirom na kretanje cijene barela«, ističe glasnogovornik Ine Bojan Vinek, napominjući kako se oni samo ravnaju po formuli Vlade na temelju kojih se cijene derivata formiraju.
Prema mišljenju energetskog stručnjaka Branimira Molaka, to što naš pravilnik o određivanju cijene derivata uopće ne uzima cijenu sirove nafte kao ulaznu varijablu, već cijenu derivata u Genovi, u potpunosti, osim toga, dokida odgovornost za poslovanje hrvatskih rafinerija.
