Cruiseri se sredinom iduće godine ponovno vraćaju u riječku luku

Rijeka će se orijentirati prema cruiserima srednje veličine koji mogu primiti do 2000 putnika

Od sezone 2009. cruiseri se, a s njima i nove grupe turista, ponovno vraćaju u riječku luku, potvrđuje ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača. Već je s nekoliko kompanija za početak iduće sezone dogovoreno deset uplovljavanja cruisera srednje veličine, a još se radi i na novim ugovorima. Uplovljavanja cruisera u riječku luku stopirana su prošle godine zbog izvođenja radova na gradnji zgrade novog Putničkog terminala na samom korijenu lukobrana, a iz istog su razloga izostali i ove sezone.
“Točna je informacija da pripremamo aranžmane cruisera za 2009. godinu. Javilo nam se već nekoliko kompanija i za korištenje riječke luke. Cilj u ovom segmentu nama je da riječka luka postane ishodišna točka cruisera koji plove duž obale hrvatskog Jadrana. Intencija nam je i na tome radimo povezati Zračnu luku Krk i aranžamane na način da se ovdje izmjenjuju, u Rijeci kao ishodišnoj točci, posade i putnici koji kreću na krstarenje”, objašnjava Hlača. Ističe, međutim, kako Lučka Uprava Rijeka može za dovođenje cruisera odraditi onaj dio posla koji je u njenoj domeni, a to je osiguranje uvjeta i lučke infrastrukture, no naglašava kako je Turistička zajednica ta koja mora odraditi svoj dio posla i ponuditi turistima dodatne sadržaje koji bi ih motivirali i vezali uz ovu destinaciju. Hlača podsjeća kako je Lučka uprava Rijeka stalni član Udruženja Med Cruiser već tri godine, a to joj omogućava kontakte bitne za razvoj te vrste turizma. Novi Putnički terminal na korijenu lukobrana riječke luke planira se otvoriti u prvom kvartalu 2009. godine i bit će do početka sezone spreman za prihvat turista. Terminal će biti u funkciji za prihvat brodova što plove na linijama u dužobalnoj plovidbi, dok će se katamarani vezivati u dijelu Porto Baroša, posebnog lučkog bazena s vlastitim lukobranom u neposrednom susjedstvu matične luke u centru Rijeke. Porto Baroš inače je u strateškim razvojnim dokumentima grada Rijeke predviđen kao lokacija za smještaj nautičke luke s manjim hotelom. Hlača objašnjava da i studija nautičkog turizma, ali i studija cruising turizma, Rijeku ocjenjuju kao grad i luku koja ima šanse za razvoj, ali prije svega kao luku pogodnu za prihvat cruisera srednje veličine. Za razliku od Venecije i Dubrovnika, dva najatraktivnija grada na obali Jadrana dovoljno međusobno udaljena da mogu poslužiti kao smislene, ciljne i ishodišne točke jednog kružnog putovanja Jadranom, Rijeka nema ambicija prema orijentaciji za prihvat mega cruisera kao spomenuta dva grada. No hoće se orijentirati prema cruiserima srednje veličine koji mogu primiti do 2000 putnika.

Govoreći o ponovnoj revitalizaciji u riječkoj luci, Hlača kaže da je u srednjeročnim planovima razvoja Luke cilj izgradnja drugog veza na glavnom riječkom lukobranu, ali i paralelna izgradnja druge faze zgrade Putničkog terminala.

Javno-privatno partnerstvo

Upravo je ta druga faza zacrtana u planovima izgradnje terminala kao ona koja se bazira na javno-privatnom partnerstvu. Lučka uprava (koja prvu fazu izgradnje terminala i nove zgrade financira iz kredita Svjetske banke u okviru Rijeka Gateway Projecta) tako će u srednjeročnom razvoju osigurati financiranje gradnje drugog veza na riječkom lukobranu, dok bi privatni partner trebao nastaviti s gradnjom istočnog krila zgrade terminala. U ovom trenutku još je rano, ističe Hlača, govoriti o tome tko će biti taj privatni partner jer prvo treba dočekati rezultate revitalizacije terminala. Postupak revitalizacije terminala je za Lučku upravu isti kao i kod revitalizacije kontejnerskog prometa, objašnjava Hlača. Iako nezgrapno može zazvučati izjednačavanje prometa putnika i kontejnera, primjećuje Hlača, ipak je s aspekta rada u osiguranju uvjeta to za Lučku upravu slično, jer ona je ta instanca odgovorna za stvaranje uvjeta za promet, ali i promidžbu. (Kvarner-Invest.com)