Home Najnovije Dar Mar: Riječkim Wikileaksom do promjena u kulturi

Dar Mar: Riječkim Wikileaksom do promjena u kulturi

1229
3

Na Facebooku se ovih dana pojavila akcija Dar Mar – Diverzantska Art Reakcija / Multidisciplinarna Akcija Rijeka iza koje stoji grupa ljudi, kreativnih profesionalaca koji, kako navode na svojoj stranici na Facebooku, osjećaju da im je dužnost i obaveza reagirati na višegodišnje nepoticajno stanje u kulturi Grada Rijeke, posebice na neinstitucionalnoj sceni.

“Stanje u kulturi uvelike ovisi o procesu donošenja Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke (i županije i države). Višegodišnjim korištenjem zastarjelih modela financiranja kulturnoga sektora stvorila se velika koncentracija aktera koji su uvelike zavisni o proračunskim sredstvima. Sam proces donošenja odluka o Javnim potrebama nije vidljiv u svim svojim koracima. U Kulturnim vijećima sjede ljudi koji odlučuju o vlastitim projektima i nalaze se u sukobu interesa. U konačnici se ne zna tko donosi odluke i po kojim kriterijima. Financijska izvješća o realiziranim projektima Javnih potreba nisu dostupna javnosti, niti postoji sustav praćenja i evaluacije tih projekata. Postoji veliki nesrazmjer između neinstitucionalne i institucionalne scene, ne samo u financiranju programa, već i hladnoga pogona te korištenja prostora“, poručuju aktivisti.

Iz Dar Mara poručuju da proces donošenja javnih potreba mora biti jasan, odgovoran i stručan, a vrednovanje prijavljenih projekata trebalo bi imati jasno uporište u trima elementima: stručnoj evaluaciji kultrunih vijeća, evaluaciji odaziva publike i evaluaciji medija koju donose i kulturna vijeća i /ili Odjel za kulturu u skladu s jasnim sustavom bodovanja i jasno postavljenim omjerima.

Dar Mar, multidisciplinarna umjetnička inicijativa, u samo dva dana postojanja na Facebooku je skupila 150 prijatelja i 25 pretplatnika, među kojima je i Ivanka Persić, donedavna pročelnica Odjela za kulturu Grada Rijeke. Na internetskoj stranici www.darmar.wikispaces.com, svojevrsnom riječkom Wikileaksu, objavili su zapisnike Kulturnih vijeća Grada Rijeke, a sve zainteresirane pozivaju na javnu raspravu na gore navedenoj internetskoj stranici te na Facebooku i Twitteru. (sp)

Previous articleUhvaćen provalnik u kiosk
Next articleNajhladniji dan: U Rijeci -6, na Zavižanu -21C

3 COMMENTS

  1. Ivanko opet ti!!! kultura ako vec zbog neceg postoji to je zbog toga da pokrene zupcanike, a tvoj mozak vrti u leru pun gas. Dakle nemoguce je raspravljat i objasnjavat se sa vasom pojavom

  2. “obaveza reagirati na višegodišnje nepoticajno stanje u kulturi Grada Rijeke”. Točno. Interesantan je onda apsurd da se među prijateljima i pretplatnicima nalazi bivša pročelnica za kulturu koja je takoreći do jučer obnašala tu funkciju. Nema nikakve težine ako se uspavani medvjed probudi nakon što mu posijeku cijelu šumu – kada je mogao djelovati, radije se ulizivao pčelama da mu daju što više meda, a sada kada je sit, pokušava biti društveno koristan komentirajući nastali pepel i kakvi su ljudi mogli dopustiti takvu katastrofu zbog puke sebičnosti. EH, ta politika!

  3. Hrvatsko književno društvo
    ul. Braće Fućak, 5a, Rijeka (51000) / 098 181 70 12

    Molimo Vas da sukladno zakonu o javnom informiranju objavite ovo reagiranje u cijelosti.

    Novi list je 1. 2. 2012. objavilo članak s naslovom „Ministarstvo kulture ne prepoznaje kapitalno djelo“ novinarke Maje Hrgović. Smatramo izuzetno pohvalnim što se dotična tema pojavila i u Novom list, jer godinama nagomilavano korozivno stanje u hrvatskoj književnosti i kulturi, točnije odnosu Ministarstva, ali i amatersko-maćehinski odnos mnogih jedinica lokalne samouprave poput onoga u Rijeci spram književnosti doveo je do kritične točke.
    Ovim putem Hrvatsko književno društvo izražava punu podršku svojemu članu Fikretu Cacanu u njegovim nastojanjima razrješenju situacije koja je nastala pri Natječaju Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva u 2012. godini. Svjesni smo da je nova ministrica zatekla stanje te je ovo izvrsna prilika kako bi se počeli rješavati godinama nagomilavani problemi. Već se dvije godine za redom ne dodjeljuju raspisane i predviđene godišnje stipendije, već se bez jasnih razloga one dijele na polugodišnje i tromjesečne. Na taj način ove više desetaka tisuća kuna vrijedne stipendije odlaze na projekte po sasvim sumnjivim kriterijima. Ove godine deblji je kraj izvukao naš član, inače zagrebački književnik, prevoditelj 20-tak knjiga, komparativist, slavist, profesor filozofije, začetnik Hinine informacijske baze, dobitnik nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog književnog društva, nositelj Puškinskog odličja ruskog Ministarstva kulture Fikret Cacan. Njegov višegodišnji projekt „Antologija ruske poezije“, koji obuhvaća kolosalnih 900 stranica, zadovoljava i više nego li sve kriterije Natječaja, no iz sasvim nejasnih razloga nije ostvareno jednogodišnje stipendiranje kako bi se projekt dovršio, već se tražena stipendija prepolovila za 50%, a ostatak raspodjelio na ostale kandidate. Na taj se način onemogućilo književniku Cacanu da dovrši svoj projekt te će on biti prisiljen odbiti dobivenu prepolovljenu stipendiju. Osim što se osudilo ovaj projekt, dobilo se vrlo nejasno kategoriziranje projekata gdje se ista sredstva predviđaju za projekte od 900 stranica koji zahtjevaju putovanja, kao i za one od jedva stotinu ili dvije stotine stranica koji se čine iz svojeg doma. Čim se pogledaju imena koja stoje iza dobivenih stipendija postaje jasno da se povjerenstvo za dodjelu stipendija prvenstveno vodilo institucionalnim razlozima, po principu razvikanosti, a ne isključivo kvalitetom projekta. Ukratko, imamo povjerenstvo koje nije profesionalno obavilo svoj posao. Dakako, bili bismo najsretniji kad bi Ministarstvo kulture bilo u mogućnosti podržati sve projekte, jer mrvice koje se daju kulturi naprosto su sramotne i dovode jednu od najvažnijih djelatnosti društva na stup srama i bijede. Temelj tog problema leži u neshvaćanju činjenice kako kultura nije nekakav trošak, već jedan od stupova društva koji je usto motor koji npr. Francuskoj, Italiji, Španjolskoj ili Austriji pridonosi više prihoda od industrije ili brodogradnje. No, ukoliko se u motor ne ulaže, on ne može raditi.

    Hrvatsko književno društvo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here