Prva dionica riječke zaobilaznice duga oko četiri kilometra na potezu Diračje – čvor Rujevica – čvor Škurinje trebala bi biti završena do 1. svibnja iduće godine prema novim internim planovima »Autoceste Rijeka-Zagreb«. Novost je da se u dobrom dijelu nastoje ubrzati sve graditeljske aktivnosti na punom profilu dionice Diračje – Orehovica, pa se tako za nekoliko mjeseci nastoji skratiti rok gradnje tunela Škurinje, koji je time pridodan dionici od Diračja do Rujevice, koja se ionako planirala ranije otvoriti. Osim bolje prometne situacije u Rijeci argument za ovu odluku bila je i jednostavnija procedura ishodovanja dozvola za prijevremeno otvorenje prvih kilometara punog profila obilaznice. To znači da bi već u svibnju Rijeka trebala dobiti novi čvor Rujevicu, koji bi donio veću protočnost i još jedan prometni spoj s mrežom gradskih ulica, pored čega bi se povećala i protočnost na čvoru Škurinje do kojeg će voditi puni profil, odnosno sva četiri prometna traka u tunelu Škurinje 2.
Do proboja tunela Škurinje 2 (ukupna dužina 572 metra) preostalo je nešto više od desetak metara, a u tunelu Katarina (164 metra) ostalo je oko 12 metara, pa u ARZ-u planiraju spojiti dvije velike gradilišne svečanosti, što znači da će vjerojatno 5. prosinca u prisutnosti brojnih uzvanika svečano biti iskopani posljednji metri Katarine i Škurinja 2, tunela čiji je rok gradnje skraćen novim planom ARZ-a. Ovisno o stanju na gradilištu i protokolu moguće je da bi svečani proboji mogli biti i koji dan kasnije ili ranije, ali je sasvim izvjesno da će se ciljati istovremeni proboj oba tuProboj Trsata prije Božića
Tunel Trsat, koji je s 860 metara najduži na zaobilaznici bit će probijen posljednji od ukupno četiri tunela, jer je u ovom trenutku preostalo još 50-ak metara iskopa. Proboj se očekuje sredinom prosinca ili najkasnije do Božića, a razlog je nešto sporiji napredak graditelja iz Hidroelektre zbog nailaska na lošiji sastav tla. Zbog toga je tempo napredovanja u Trsatu usporen, a koristi se i metoda kontinuiranog podgrađivanja tunela tzv. cijevnim kišobranom da bi se postigla maksimalna sigurnost pri građenju. Unatoč tim manjim problemima sve je bliži trenutak kada će graditelji proći kroz Trsat i izaći na lokaciju temelja budućeg mosta Rječina. Zanimljivo je da je Trsat više desetljeća nosio epitet najdužeg riječkog tunela, sve dok prije nekoliko godina primat nije preuzeo tunel Pećine na cesti D-404 čija je dužina 1.300 metara.
nela, što je dosad nezabilježeno u graditeljskoj povijesti Rijeke. Ujedno će se 4. prosinca obilježiti i Sv. Barbara zaštitnica svih rudara i graditelja tunela, pa bi svi ovi događaji trebali biti najbolja potvrda da se najvažniji riječki cestovni projekt ipak primiče kraju, ranije od najoptimističnijih predviđanja. Ipak, to još uvijek ne znači da će svih devet kilometara dionice Diračje – Orehovica biti otvoreno idućeg ljeta. U ARZ-u i dalje službenim drže rok završetka punog profila do 30. lipnja iduće godine, ali trenutačno ima previše nepoznanica o dinamici gradnje nekih najtežih objekata. To se prije svega odnosi na most Rječina o čijoj gradnji izravno ovisi datum otvaranja obilaznice s puna četiri prometna traka, barem kad je riječ o preostalih pet kilometara dionice od čvora Škurinje do čvora Orehovica, koja se mora u cjelini pustiti u promet. Prema našim izvorima u ARZ-u dogovor o kraćenju roka za dionicu Diračje – Škurinje nikako ne znači da se odustaje od namjere da barem u dijelu predstojećeg ljeta i turističke sezone obilaznica bude otvorena u punom profilu. (novi list)
