Nedavna donacija Općine Viškovo Kliničkom bolničkom centru Rijeka koji od ove članice riječkog prstena treću godinu zaredom dobiva financijsku injekciju od 200 tisuća kuna, postavila je pitanje koliko su i druge jedinice lokalne samouprave na ovom području svjesne činjenice da je ovakva pomoć na neki način njihova nepropisana dužnost, budući da se u ovoj državnoj zdravstvenoj ustanovi svakodnevno liječe i njihovi stanovnici. Iščitavanjem proračuna općina i gradova riječkog prstena jasno se može vidjeti da polovica njih ne izdvaja nikakva sredstva za riječki KBC, dok se preostali, izuzev Viškova, u najboljem slučaju uspiju izdvojiti svega nekoliko desetaka tisuća kuna. Naime, Viškovo je, nakon Grada Rijeke koji je ove godine za pomoć riječkom KBC-u izdvojio oko 1,5 posto svog proračuna, u riječkom prstenu uvjerljivo najveći donator riječke bolnice. Ova općina za kapitalne donacije KBC-u Rijeka u prosjeku izdvaja oko 0,3 posto svog proračuna, dok za usporedbu Općina Kostrena koja raspolaže sličnim godišnjim budžetom, za riječki KBC niz godina izdvaja jednak iznos – tek 30 tisuća kuna, odnosno 0,05 svog proračuna. Grad Bakar čiji se proračun također kreće u sličnim okvirima kao na Viškovu i u Kostreni, odnosno između 60 i 70 milijuna kuna, za namjensku nabavku uređaja u zdravstvu ove je godine izdvojio 45 tisuća kuna, pri čemu je veći dio otišao za nabavku EKG uređaja u bakarskom Domu zdravlja, dok su prošle godine Klinici za anesteziologiju i intenzivno liječenje darovali aparaturu vrijednu 54 tisuće kuna. Riječki KBC u prstenu pomaže još jedino Općina Čavle koja je ove godine opremila jednu sestrinsku sobu i kupila digitalni pulsni oksimetar Klinici za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju, za što je sveukupno izdvojeno oko 17 tisuća kuna, odnosno oko 0,03 posto proračuna. Ostali smatraju da su njihovi proračuni premaleni ili da za poboljašnje kvalitete života svojih stanovnika izdvajaju na druge načine.
Cjepkanje donacija
– Mislim da je obveza jedinica lokalne samouprave pomaganje zdravstva jer država to neće činiti, a novac u proračunima općina i gradova postoji. Primjerice, u svakom proračunu naći ćete barem dvadeset idejnih projekata koji će biti plaćeni i u konačnici stavljeni na policu. Neke općine KBC-u ne daju ni 500 kuna, a tamo se liječe i njihovi stanovnici. One koje doniraju na kraju svoja sredstva rascjepkaju sitnim donacijama kojima se farbaju prostorije ili plaćaju putovanja liječnicima na kongrese. Potrebno je ujedniti općine i gradove kojima na taj način neće biti problem sakupiti pola milijuna kuna koji će itekako pomoći riječkoj bolnici, objašnjava članica Općinskog poglavarstva Viškova zadužena za zdravstvo dr. Ines Strenja Linić koja već godinama promovira prijedlog prema kojem bi općine i gradovi zajedničkim sredstvima godišnje realizirale određenu značajnu investiciju. Prema njezinoj najavi, Općina Viškovo će početkom sljedeće godine koordinaciji načelnika i gradonačelnika općina i gradova riječkog prstena i službeno predložiti da svaka jedinica lokalne samouprave kao sastavni dio svojih proračuna uvrsti određeni postotak koji će se izdvajati za kapitalne donacije Kliničkom bolničkom centru Rijeka.
Čelni ljudi riječkog prstena načelno podržavaju ovakvu ideju pa tako načelnik Općine Čavle Željko Lambaša smatra da bi riječki prsten zajedničkim sredstvima trebao pomagati KBC.
– Dosad na koordinaciji nismo o tome razgovarali, no bilo bi pametno da se svake godine financira jedan uređaj ili sanacija pojedinog objekta, kaže Lambaša, a slično misli i načelnik Općine Jelenje Branko Juretić čija općina zasad ne pomaže riječku bolnicu. Kako kaže, s proračunskih 19 milijuna kuna nije moguće izdvojiti konkretnija sredstva koja bi tako pomogla boljim uvjetima liječenja.
Gradonačenik Kastva Dean Jurčić pozdravlja ovakve ideje, ali ističe da je financijsko pomaganje zdravstvenih ustanova poput riječke bolnice dužnost države. Kastav, naime, unatoč 47 milijuna proračunskih kuna, nema stavke kapitalnih donacija riječkom KBC-u, iako će ove godine 3.000 kuna predviđenih za božićne čestitke usmjeriti dječjoj bolnici na Kantridi.
– Svakako da treba ulagati u zdravstvo, no pokretač te priče trebala bi biti država koja ne želi decentralizirati sredstva pa do nas ne dolazi gotovo ništa. Podržavam inicijativu susjedne općine, ali zamjeram državi koja ulaže sredstva u sve samo ne u zdravstvo, kategoričan je Jurčić.
Ipak, u usporedbi s milijunskim iznosima koje ove jedinice lokalne samouprave zajednički izdvajaju primjerice za komunalne programe, trebalo bi imati u vidu da kvaliteta života njihovih stanovnika ovisi i o skrbi koju građani dobivaju središnjoj zdravstvenoj ustanovi ovoga kraja, bez obzira što se ona nalazi u vlasništvu države. Također, zajedničkim participiranjem u takvim programima osim omogućavanja većih investicija, kad je u pitanju aparatura ili pak sam prostor riječkog KBC-a, lakše bi se kontrolirala i dosadašnja praksa u kojoj pojedini politički aktivni liječnici takva sredstva nerijetko usmjeravaju na odjele gdje rade. (novi list)