Prema jedinoj poznatoj varijanti, naftovod Družba Adria dugačak je 3200 kilometara i proteže se od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do terminala Omišalj na otoku Krku. Predviđane su količine od 5 milijuna tona prevezene nafte godišnje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godišnje u drugoj fazi i 15 milijuna tona godišnje u trećoj fazi.
Rusija se sprema u potpunosti vratiti u projekt Družba Adria, ali ne želi razgovarati ni o kakvim novim modalitetima ili izmjenama sporazuma, odnosno, prihvaća povratak Hrvatske “u igru” samo pod uvjetima koji su prije usuglašeni te potpisani i ratificirani u zemljama uključenim u projekt piše Jutarnji list
– Mi smo spremni, svoje smo rekli, sve je sada u rukama Zagreba – rekao je sugovornik iz Moskve. Rusi su spremni na Družbu Adriju, ali isključivo na neizmijenjeni projekt, koji uključuje transport nafte do Omišlja, doznajemo iz izvora u Moskvi, a sličnu je izjavu nakon svog nedavnog boravka u Hrvatskoj dao i ruski ministar za izvanredna stanja i Putinov čovjek od povjerenja Sergej Šojgu.
Ruski oligarh na Jadranu
Nakon sastanka u Zagrebu s hrvatskim ministrom gospodarstva Damirom Polančecom Šojgu je kao prvi ruski dužnosnik javno rekao da bi plinovod Južni potok mogao ići preko Hrvatske. No, kako smo doznali iz ruskih izvora, Moskva će vezati hrvatsko sudjelovanje u novom europskom plinovodnom pravcu Južni potok s konačnim razrješenjem projekta Družba Adria.
Osim toga, došlo je do još nekih problema u odnosima s Rusijom, primjerice oko tretiranja ulaganja ruskog kapitala u Hrvatskoj. Tako je ruski gigant Mečelj napustio sisačku željezaru, došlo je do komplikacija oko zemljišta na Mljetu koje je kupio ruski oligarh Jevtušenkov te do zastoja u gradnji turističkog kompleksa Haludovo na Krku u vlasništvu Are Abramjana.
Slovenija i Italija
Iz izvora bliskih Banskim dvorima Jutarnji je doznao da je Hrvatska spremna povoljno riješiti probleme vezane uz Mljet i Haludovo te učiniti neke dodatne ustupke za lakši ulazak ruskih investicija u Hrvatsku.
No, ovakav čvrst stav Rusije znatno će otežati poziciju hrvatske vlade u projektu Družba Adria. Naime, prije dvije godine tadašnji ministar gospodarstva Branko Vukelić predstavnicima ruske vlade jasno je poručio da Hrvatska želi modificiranu varijantu naftovoda prema kojem bi u Melnicama naftovod otišao prema Sloveniji i Italiji.
To se argumentiralo činjenicom da bi hrvatskim dijelom Jadrana u tom slučaju godišnje plovilo nekoliko stotina tankera manje. Prema neslužbenim informacijama, takav stav je i dalje na snazi. Tome je prethodila i odluka Ministarstva zaštite okoliša, koje je odbacilo studiju utjecaja.
Janaf se žalio Upravnom sudu, a žalba pune četiri godine nije riješena. Projektu Družbe Adrije u predsjedničkoj kampanji oštro se suprotstavila i HDZ-ova kandidatkinja Jadranka Kosor. Sada u HDZ-u i Vladi tvrde da su se u međuvremenu promijenile energetske okolnosti te da Hrvatska mora osigurati više dobavnih pravaca energenata.
Da su se stvari drastično promijenile pokazuje i podatak da je projekt Družbe Adrije ušao i u Energetsku strategiju Vlade. No, hoće li se on realizirati, znat će se krajem studenog. Tada će se u Rusiji održati sastanak rusko-hrvatske međuvladine komisije na kojem će biti poznat i konačan stav dviju zemalja. (Jutarnji.hr)
