Home Biznis Ekonomski analitičar pojasnio kako je došlo do divljanja cijena nekretnina i upozorio:...

Ekonomski analitičar pojasnio kako je došlo do divljanja cijena nekretnina i upozorio: ‘Jednom kad one porastu…’

855
0

Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković za portal Net.hr kaže da je porast cijena nekretnina povezan s dvije dominantne varijable: APN kreditima te očekivanjima prodavatelja, bilo vlasnika nekretnina te posrednika

U posljednje se vrijeme u Hrvatskoj, ali i u svijetu, bilježi trend porasta cijena nekretnina. Nedavno je tako objavljena informacija da je prosječni godišnji rast cijena nekretnina u prvom tromjesečju iznosio 9,4 posto, a analitičari i stručnjaci kažu da je to najsnažnije u posljednja tri desetljeća.

Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković za portal Net.hr kaže da je porast cijena nekretnina povezan s dvije dominantne varijable: APN kreditima te očekivanjima prodavatelja, bilo vlasnika nekretnina te posrednika.

“APN krediti koji spadaju u subvencionirane kredite dovode do diskriminacije tržišta. S druge strane, vlasnici nekretnina i posrednici ugrađuju svoja očekivanja u cijenu. Ona su sigurno oko 20 posto cijene nekretnina što dovodi do njihova precjenjivanja”, kaže nam Vušković.

Oba faktora stvaraju ekonomski apsurd da unatoč smanjenoj potražnji za nekretninama tržište bilježi rast cijena.

“Broj prodanih nekretnina je za nekoliko tisuća manji nego prošle godine. Na tržištu jedan dio potražnje ostaje nezadovoljen. Drugim riječima, ako se nastavi trend rasta cijena nekretnina, imati nekretninu će biti ekskluzivno pravo povlaštenih”, govori pa nadodaje da urbanizacija i gravitacijska moć nekih gradova poput Rijeke, Splita, a poglavito Zagreba u odnosu na sela dodatno argumentiraju tu tezu.

“Ljudi koji dolaze sa sela teško mogu doći do svoje nekretnine. Jednom kada cijene porastu, budite uvjereni da se pad neće tek tako lako dogoditi. Sada je važno usmjeriti se na rast dohodaka”, kaže ovaj ekonomski analitičar.
Na pitanje kako bi to moglo utjecati na financijsko stanje Hrvata u budućnosti, Vušković kaže da je inflacija uvijek povezana s optjecajem novca.

“Nemojmo zaboraviti da je Vlada u pandemiji direktno utjecala na cijene na tržištu nekretnina. S jedne strane je pomogla nekretninama da im cijena ne padne, a s druge strane je direktno utjecala dodatno na njihov rast kroz subvencionirani dio tržišta. Pad cijena nekretnina se očekivao, ali nije zabilježen zbog bespovratnih zajmova tržištu”, pojašnjava Vušković.

“Zajmovi su očuvali radna mjesta, a radna mjesta dohotke građana. Očuvani dohoci su značili stabilnost nekretninskih kredita. Na direktni rast cijena Vlada je utjecala kroz već spomenute subvencionirane kredite koji jedne povlašćuju, a druge, koji ne ispunjavaju kriterije, diskriminiraju. U takvoj situaciji sve je teže doći do nekretnine”, smatra ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković.

Na pitanje može li zbog svega toga doći do situacije da sve manje Hrvata u budućnosti bude u posjedu neke nekretnine, kao na primjer u švicarskom gradu Zürichu gdje je čak 97 posto stanovništva u najmu, Vušković kaže da ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska i dalje u europskom vrhu ako gledamo broj nekretnina po glavi stanovnika.

“Na drugom smo mjestu iza Rumunjske. Čak 85 posto kućanstva posjeduje vlastiti stan ili kuću. U bogatoj Švicarskoj tek 50 posto kućanstva ima vlastitu nekretninu, a čak 97posto ljudi u Zürichu je u najmu. S druge strane 230 milijardi kuna građani u obliku depozita drže u bankama. To je iznos kojim bi se mogao otplatiti unutarnji dug opće države. Dakle, statistika nam govori da imamo nekretnina, ali i da imamo novca za njihovu kupnju. Bojim se da statistika razotkriva neke druge trendove o kojima se malo govori. U Hrvatskoj se javlja socijalno raslovljavanje. Neki dolaze lako do nekretnina, a drugi sve teže”, zaključuje Petar Vušković.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here