Sinoćnje predstavljanje projekta ”Rijeka za radoznale”, koji izlazi u nakladi udruge Slobodna Država Rijeka i Hrvatskog književnog društva Osvit, zaintrigiralo je mnogobrojne Riječane koji su ispunili prostore novootvorene knjižare Ribook u Starom gradu. Na predstavljanju su o projektu, samoj knjizi, vječitom pitanju riječkog identiteta, ali i fijumanologiji kao novouspostavljenoj disciplini za proučavanje riječke kulture i povijesti, okupljenima govorili voditelj Boris Perić i gosti prof. Theodor de Canziani Jakšić (skrbnik zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić), prof. Nenad Labus (Konzervatorski ured), Danko Švorinić (urednik knjige) i Ernie Gigante Dešković (kulturolog i pisac).
Upravo se Theodor de Canziani Jakšić osvrnuo na riječki identitet, koji za njega karakterizira stalna mijena onih koji su u Rijeci živjeli prije nas i onih koji će u Rijeku tek doći, potpuno u skladu s odstranjenim sloganom iz riječkog grba – natpisom Indeficienter. Izrazio je i svoje nezadovoljstvo aktualnom (ne)brigom za brojne riječke specifičnosti i atrakcije koje gradu pružaju goleme šanse, poput činjenice da u gradu postoje neobilježena tri balkona s kojih su govore držala tri svjetska diktatora, autohtonu riječku kuhinju poput rigojančija te neiskorištenu D’Annunzijevu ostavštinu po riječkim muzejima.
Profesor Nenad Labus se osvrnuo na izvanredna otkrića i dokaze koji potvrđuju kako je grad Rijeka stariji od Splita, što se često zanemaruje u recentnoj hrvatskoj, ali i riječkoj historiografiji, kao uostalom i pitanja iz puno bliže riječke povijesti. Govoreći o samom projektu, Danko Švorinić je kao važnu riječku specifičnost naveo upravo riječko specifično povijesno iskustvo u kojem ima dijelova koje danas ne baštine ili nisu dijelovi nacionalnih historiografija Mađarske, Hrvatske ili Italije, već su isključivo i autentično riječki.
O d’annunzijadi je publici pričao Ernie Gigante Dešković kao o povijesno nevjerojatnom eksperimentu o kojem građani i danas premalo znaju. U diskusiju se uključila i publika pa je nazočnom riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu upućeno pitanje zbog čega su u gradskoj vijećnici istaknuti portreti gradonačelnika samo iza 1945. godine. Prema riječima Obersnela, u Gradu su se odlučili na obilježavanje samo tog razdoblja iz razloga promijenjenih riječkih granica nakon Drugog svjetskog rata. Obersnel je na tribini pozdravio ovakve i slične projekte koji pomalo podižu tepih pod kojim su bile skrivane određene povijesne činjenice. Urednici knjige Danko Švorinić i Ernie Gigante Dešković su na kraju najavili i sljedeće izdanje knjige koje bi trebalo biti gotovo do kraja godine kao i pokretanje projekta dokumentarnog filma o riječkoj povijesti. (sp)
