Rijeka Danas – riječki internetski dnevnik

Gasfin želi graditi kopneni terminal, stoje li ‘ruski igrači’ iza prosvjeda protiv plutajućeg?

Gasfin Grupa sa sjedištem u Luksemburgu, koja je preuzela portfelj potraživanja bivše Hypo banke prema Diokiju i Dina Petrokemiji u vrijednosti preko 100 milijuna eura, i time stekla status razlučnog vjerovnika nad zemljištem i postrojenjima koja se tamo nalaze, jučer se prvi put predstavila javnosti najavljujući svoju ključnu ulogu u raspletu priče oko izgradnje LNG terminala u Omišlju.

Vladimir Puklavec, ključni igrač u raspletu priče oko izgradnje LNG terminala?

Jedan od vlasnika tvrtke slovenski je poduzetnik Vladimir Puklavec, a paralelno s pojavljivanjem te tvrtke u priči oko LNG terminala pojavio se i jak otpor prema projektu plutajućeg terminala u lokalnoj zajednici – i u samom Omišlju, ali i na razini županije. Iako nema dokaza da su te dvije pojave povezane, poznavatelji poslovanja u energetskom sektoru procjenjuju da je logičan interes Gasfina za gradnju kopnenog terminala, s obzirom na to da bi onda i zemljište koje je ta tvrtka kupila bilo znatno vrednije.

Podsjetimo, kontroverze oko Gasfinovog uplitanja u cijelu priču pojavile su se nakon što se na zaglavlju prve stranice studije koju je po pitaju utjecaja na okoliš plutajućeg terminala naručio Eko Kvarner, našlo ime tvrtke Trans LNG d.o.o. Radi se o poduzeću koje je, prema podacima iz sudskog registra, osnovala upravo luksemburška kompanija Gasfin.

S druge strane Gasfinovi vlasnici ne kriju blisku suradnju s ruskim energetskim divom Gazpromom koji želi zadržati monopol u opskrbi plinom.
– Imamo projekte u Rusiji, gradimo sada za Gazprom jedan veliki infrastrukturni projekt. Radimo u Gani ‘off shore’ projekt, imamo na Crnom moru projekt, objasnio je svoju suradnju s Gazpromom za HRT čelnik Gasfina Davor Grčević.

Koristi li Gasfin mnogobrojne prosvjednike protiv projekta plutajućeg terminala u promociji ruskog energetskog monopola?

Nastavljaju se tako igre bez granica američkog i ruskog lobija oko izgradnje, odnosno neizgradnje plinskog terminala. Je li Gasfin iskoristio lokalnu javnost, nabrijanu protiv projekta plutajućeg terminala, u svrhu promocije vlastitih poslovnih interesa ili čak ruskog energetskog monopola? Gazprom se dosad protivio izgradnji LNG-a na Krku želeći zadržati gotovo monopolnu poziciju pri uvozu plina . Nakon što su i Vlada i hrvatska predsjednica, ali i američki predsjednik Trump snažno poduprli izgradnju plutajućeg terminala, Rusi su odnedavno postali zagovornici kopnenog terminala. S obzirom na to da je za njegovu izgradnju potrebno nekoliko godina – to bi za njih značilo produljenje monopola, a time i dodatnih nekoliko milijardi eura prihoda, javlja HRT.

Državna tvrtka LNG Hrvatska, kojoj je na čelu Goran Frančić, navodno je za izgradnju plutajućeg terminala krenula s postupkom izvlaštenja dijela zemljišta pod kontrolom Gasfina, dok su sa strane Gasfina krenule aktivnosti usmjerene na realizaciju njihovog interesa, kako dio stručnjaka navodi – kroz monetizaciju Dinina zemljišta.

Gasfin: Mi ćemo izgraditi kopneni terminal!

Direktor tvrtke Gasfin S.A, krovne kompanije Gasfin Grupe je Davor Grčević, koji je Gasfin osnovao s Vladimirom Puklavcem, a tvrtka je dosad aktivno radila u Kini, Egiptu, SAD-u, Rusiji i drugdje, i jedna je od vodećih, rečeno je, na području proizvodnje, transporta, distribucije i primjene LNG-a.

– Kopneni terminal je jedina opcija koja ima smisla za Hrvatsku. Mi smo danas i službeno ponudili tvrtki LNG Hrvatska da gradimo mali kopneni terminal na istoj lokaciji. Dovoljan bi bio kapacitet od 1,5 do dvije milijarde kubika plina, koji bi mogao koštati manje nego plutajući, oko 150-160 milijuna eura – istaknuo je Davor Grčević, direktor luksemburške tvrtke Gasfin, krovne kompanije Gasfin Grupe, naglasivši da ne bi išli u gradnju kopnenog terminala, ako bi se sagradio plutajući.

– Do sada smo se suzdržavali u davanju izjava za javnost jer ovdje nije riječ o šoubiznisu ili politici. S obzirom na puno netočnih navoda o nama u zadnje vrijeme, odlučili smo govoriti. Otkupili smo sve zemljište, sve što dolazi do pomorskog dobra – kazao je Grčević. Na pitanje što to znači za projekt plutajućeg terminala, Grčević odgovara kako ‘država može napraviti što god hoće’.

– Ako donesu zakon po kojem zemljište mogu razvlastiti, to će tako biti. Samo je pitanje može li takav zakon biti donesen, a da ne bude posljedica. Nismo mi ti koje država pita, da mora, već bi nas pitala. Mi razvijamo projekt manjeg kopnenog terminala. Država može i odustati od terminala. Kod nas isto postoji proces razvijanja manjeg kopnenog terminala.

Na svoj proces država troši državni i europski novac, na drugi mi trošimo vlastiti. Ne bismo gradili kopneni, ako se pojavi plutajući. Ako dođe plutajući terminal – da bi se tamo proizvodili polimeri, trebamo kontinuirani ulaz sirovine morem. Kopneni terminal bi bio i terminal za ulaz sirovine za industriju. Ako se na toj obali pojavi ogroman brod kao plutajući terminal, uz njega je drugi brod koji se prazni, pa još jedan brod koji dovozi etilen i nekoliko bunkering-brodova, na tako maloj lokaciji sedam-osam brodova, ne daj bože da zapuše vjetar… – upozorava Grčević.

Midas