Giovanni Kobler odvjetnik i najpoznatiji riječki povjesničar rođen je na današnji dan (Rijeka, 22. VIII. 1811 – Rijeka, 2. VII. 1893). Podrijetlom iz Kranjske, školovao se u Rijeci, a u Zagrebu (1829–32) studirao filozofiju i pravne znanosti. U Pešti je (1846) položio specijalistički ispit iz pravno-financijskih predmeta. Od 1833 –1850. u Rijeci je bio činovnik suda i gradskoga poglavarstva, te odvjetnik u građanskim, kaznenim i mjeničnim sporovima. Od 1850–53. bio je kotarski sudac, a zatim je prešao u Zagreb gdje je bio pomoćnim referentom Kraljevskoga banskog stola. Vrhunac karijere postigao je imenovanjem za predsjednika Stola 1861. i predsjednika Apelacijskoga suda (za područje financija) 1870. U Zagrebu je umirovljen (1871), primivši od cara počasni naslov ministarskog savjetnika. Nakon toga nastanio se u Rijeci i posvetio se istraživanjima povijesti Rijeke, Kastva i istar. kvarnerskih općina. Istraživao je u arhivima i knjižnicama u Veneciji, Udinama, Gorici, Ljubljani, Grazu, Beču, Kastvu, Pazinu, Puli, Rovinju i Poreču. Dopisivao se i razmjenjivao gledišta o povijesnim pitanjima s I. Kukuljevićem, P. Kandlerom, T. Lucianijem, B. Benussijem, J. Volčićem, a napose s Carlom De Franceschijem. Objavljena korespondencija s De Franceschijem bogato je vrelo o stajalištima, dilemama i prijeporima onodobnih povjesničara o istar. prošlosti. U pismu je Kobler, primjerice, argumentirano osporavao De Franceschijeva stajališta o apokrifnosti Istarskog razvoda. Postumno je tiskano njegovo trosveščano djelo Memorie per la storia della liburnica città di Fiume (1896., pretisak 1978).(istarska enciklopedija)