Home Vijesti Gradska vlast nezainteresirana za talijanske utvrde

Gradska vlast nezainteresirana za talijanske utvrde

115
5

Kompleks na Katarini je pravo remek-djelo vojnog graditeljstva, a podigli su ga Talijani tridesetih godina 20. stoljeća kao dio poznate »linije Ingrid«, odnosno Alpskog obrambenog štita. Utvrde se sastoje od niza borbenih položaja za topove i strojnice povezanih podzemnim tunelima iskopanim na dubini od 14 metara koji su omogućavali vojno djelovanje u potpunom okruženju. O kvaliteti izrade dovoljno govori podatak da nikada zapravo nisu osvojene, a na toj lokaciji s koje puca pogled na cijeli Kvarner i zaleđe, u »bitki za Rijeku« izginulo je oko 4.000 partizana koji su na kraju morali zaobići fortifikacije, a zauzeli su ih tek po povlačenju Nijemaca, objasnio je povijesno značenje utvrda čelnik Hrvatskog časničkog zbora iz Rijeke Rajko Samueli Kačić.

Aktivisti s područja Mjesnog odbora Brašćine – Pulac ovih su dana započeli s prvom fazom uređenja talijanskih utvrda na brdu Katarina iznad Rijeke, gdje bi u budućnosti trebao niknuti veliki spomen-park. Radove je omogućila financijska injekcija Turističke zajednice Grada Rijeke u iznosu od 30 tisuća kuna, čija je prva rata sjela na račun tog mjesnog odbora.
    – Novca je na žalost dostatno samo za uređenje obraslih staza, izvoženje velikih količina otpada i kamenja zaostalog u podzemnim tunelima kompleksa, zatvaranje opasnih ulaza te promjenu 47 kanalizacijskih i odvodnih šahtova koji su bili prijetnja sigurnosti. Moramo biti zadovoljni i s time za sada jer novca za ono što smo zamislili nema, a gradske vlasti koje bi se trebale uključiti u realizaciju projekta nemaju sluha za naše želje za valorizacijom cjelokupnog prostora, ističe predsjednik vijeća MO Brašćine – Pulac Josip Rupčić.
   
Projekt čeka investitore
Tijelo mjesne samouprave kojim predsjeda još je prije tri godine osnovalo poseban pododbor sa zadaćom izrade elaborata i projekta valorizacije povijesno značajnih objekata na brdu Katarina, no nakon ohrabrujućih poruka mjerodavnih i obećanja o uključivanju u investiciju, inicijativu je konkretnim sredstvima poduprla samo gradska Turistička zajednica.
    – Učinili smo doista sve što je u našoj moći, uz veliki trud izradili smo projektnu dokumentaciju, ali gotovo tri godine stvar se nije pomakla s mrtve točke. Novac koji nam je ovih dana ipak pristigao omogućit će da utvrde učinimo barem sigurnijim za brojne posjetitelje koji često obilaze taj kraj, dodao je Rupčić.
    Prema njegovim riječima, planirani memorijalni kompleks smješten je uz šetnicu Sveta Katarina – Pulac – Veli vrh koja u dužini od 4,5 kilometra predstavlja pravu zelenu oazu u zaštićenom krajoliku udaljenu samo četiri kilometra od riječkog Korza, pa ga čudi izostanak interesa gradskih vlasti za projekt.
    – Ne mogu vjerovati da ih ne zanimaju mogućnosti koje se pružaju na toj lokaciji jer postojeću šetnicu godinama rado posjećuju brojni hodočasnici, sportaši, alpinisti i izletnici, a nemaju priliku doznati nešto više o toj značajnoj lokaciji, zaključio je Josip Rupčić.
   
Remek-djelo vojnog graditeljstva

On ističe zadovoljstvo što se u projekt uključio Hrvatski časnički zbor iz Rijeke koji u svojoj osnovnoj djelatnosti ima i bavljenje fortifikacijama.
    – Kompleks na Katarini je pravo remek-djelo vojnog graditeljstva, a podigli su ga Talijani tridesetih godina 20. stoljeća kao dio poznate »linije Ingrid«, odnosno Alpskog obrambenog štita. Utvrde se sastoje od niza borbenih položaja za topove i strojnice povezanih podzemnim tunelima iskopanim na dubini od 14 metara koji su omogućavali vojno djelovanje u potpunom okruženju. O kvaliteti izrade dovoljno govori podatak da nikada zapravo nisu osvojene, a na toj lokaciji s koje puca pogled na cijeli Kvarner i zaleđe, u »bitki za Rijeku« izginulo je oko 4.000 partizana koji su na kraju morali zaobići fortifikacije, a zauzeli su ih tek po povlačenju Nijemaca, objasnio je povijesno značenje utvrda čelnik Hrvatskog časničkog zbora iz Rijeke Rajko Samueli Kačić.

U potrazi za skrivenim ratnim »brlozima«
   
    Iako je Riječanin Vladimir Tonić, inženjer brodogradnje, koji već tri i pol godine radi u Južnoj Koreji za njemačku tvrtku koja kontrolira proizvodnje brodova, život posvetio brodogradnji, mehanici i brojkama, svoje slobodno vrijeme ispunjava na jedan sasvim drugačiji način – proučavajući ratnu fortifikaciju područja Rijeke i njene okolice.
    Ta neobična ljubav prema podzemnim prolazima, tunelima, vojnim skladištima i bunkerima ovoga kraja rodila se još u djetinjstvu, no sustavnije se time počeo baviti krajem devedesetih. A sve, veli nam Tonić, može zahvaliti jednoj šetnji na Svetoj Katarini.
    – Tom prilikom naišao sam na ulaz koji je vodio u zemlju i zanimalo me je što je to točno i koliko je još takvih ponora na toj lokaciji, gdje oni završavaju, kako sve to zapravo izgleda iznutra, prisjeća se Tonić.
    Prema Toniću, Rijeka i njena okolica imaju ukupno šest utvrda. Uz Svetu Katarinu tu su objekti na Dorčićima, Pulcu, Svetoj Ani odnosno Svetom Križu te Velom Vrhu. Veli Vrh je, kaže, vrlo zanimljiv jer je riječ o pravom arheološkom nalazištu. U Klani Tonić je pronašao i popisao četrnaest utvrda, od kojih je većina izgrađena početkom tridesetih godina 20. stoljeća, i to od čelika, betona i kamena. Za svaki pronađeni bunker Tonić je, uz izradu tehničkog tlocrta, analizirao stil njegovog građenja i opremu. Informacije o utvrdama prikupljao je od lokalnog stanovništva, jer nije do sada susreo povjesničara koji se bavi tim segmetnom rata, a pomogla mu je i strana literatura i Internet. Unutrašnja mjerenja za tehničke tlocrte napravio je sam.
    O toj temi do sada je pisao u stranim časopisima, a prvi u Hrvatskoj odlučio joj je posvetiti i web stranicu.
    – U nekoliko navrata pokušao sam svoje materijale objaviti u Hrvatskoj, ali bezuspješno. Kontaktirao sam turističke zajednice i riječke muzeje jer smatram da je riječ o objektima koje mogu postati dio turističke ponude, ali do neke konkretne suradnje nikad nije došlo. Dijelom i zbog toga što za takve projekte treba i dosta novca, kaže Tonić, koji ja za svoje engleske i talijanske kolege organizirao turističke ture po ovim lokacijama. No, zbog svojeg novog posla sve manje ima vremena za svoj hobi i takve pothvate iako, vjeruje, ima još dosta ratnih »brloga«, izgrađenih daleko od očiju stanovništva, koji čekaju da ih upravo on otkrije. (Novi list; foto: free-ri.htnet.hr/fortressfiume)

Previous articleRiječke plaže pogodne za kupanje
Next articleHoće li Platak dobiti Europski kup?

5 COMMENTS

  1. …pa često govorim da aktualni elementi koji uzupiraju vlast u Gradu nisu zainteresirani uopće o riječkoj povijesti, jer to nije njihova povijest, ponašajući se kao klasični “neprilagođeni prišleci”, tj. prilagođeni su da, ali u pražnjenju džepova građana a morda im neš i ostaje zalepljeno sako toliko. U biti, njih je briga SAMO kada se ruši da bi se gradilo, a GRADNJA je lozinka za finansiranje projekata. Treba dati posla i GP Krku i GP Rijeci, a ako nisu u dogovoru, onda DiraGradnja ili RAD-gradnja (ovisi o interesima)…
    Inače priča, turistička, bi bila zanimljiva, vezana uz tunele, hodanje kroz njih, pa onda prodaš turistima koji suvenir, odvedeš na klopu kod Velikog Bunkera (tj. Max Bunker-a), itd.
    A uostalom, ča se ja pačam u tuje delo !?!?!?!

  2. Zanimljive su mi dvije stvari: antički, rimski, limes da – to je vrijedno. Ista stvar mlađa za kojih 1500-1800 godina NE.
    Drugo: zanimljivo da, primjerice, riječki neboder ili zgrada općine na Korzu NISU talijanske, a Ingrid-stelle, fuj, JE.
    A nikom ne pada na pamet da je ovaj sustav najbolji spomenik upravo nama: da se Talijani tada nisu toliko bojali prodora s istoka, vraga bi gradili toliki obrambeni sustav. Njegove dimenzije i opremljenost najbolje svjedoče koliki je bio taj strah!

  3. Ako gospodina Tonica zanimaju pozicije preostala 2 bukera na drenovi neka ostavi komentar.

  4. Pozdrav,

    evo, ekipa sa Pulca se ipak trudi, treba sačuvati to kao dio povijesti…
    Sad, kad je “seva drenova” rekao(la) da ostavim komentar ako me zanimaju pozicije bunkera na Drenovi…evo, zanima me.
    Znam pozicije velikih (nedovršenih) utvrda u Dorčićima kod starog groblja, i još jedne iza streljane.
    Je li to to, ili ima još štogod?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here