Nakon što je Grad Rijeka koncem prošlog mjeseca raspisao natječaj javne nabave za izradu Detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta u Rijeci, Udruga Hrvatskih arhitekata, kao i Društvo arhitekata Rijeka, pozvali su kolege da se ne javljaju na ovaj poziv. Prema tumačenju arhitekata, javna nabava DPU-a za Deltu nije raspisana u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture i urbanizma UHA kao i Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inžinjera građevine, pri čemu ističu kako je izrada DPU-a prije raspisivanja urbanističko-arhitektonskog natječaja u suprotnosti sa stručnom metodologijom planiranja intervencija u urbanim prostorima.
Nakon što je Grad Rijeka koncem prošlog mjeseca raspisao natječaj javne nabave za izradu Detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta u Rijeci, Udruga Hrvatskih arhitekata, kao i Društvo arhitekata Rijeka, pozvali su kolege da se ne javljaju na ovaj poziv. Ne radi se, doduše, o nekoj neuobičajenoj pojavi, obzirom da arhitektonsko udruženje ovakvu praksu povremeno primjenjuje već duži niz godina u svim hrvatskim gradovima, kada procjeni da natječaj nije u skladu s pravilima struke. Nedavno je, recimo, na ovaj način bojkotiran natječaj za idejno rješenje stambeno poslovne građevine »Bijela lađa« u Osijeku, a pored riječke Delte trenutno se poziva na nesudjelovanje i za natječaj za stanove iz programa POS-a u Mokošici u Dubrovniku. U Rijeci se sličan slučaj dogodio kada je 2003. godine društvo arhitekata reagiralo na postupak javne nabave za detaljni plan bivšeg Rikarda Benčića, nakon čega su ih u Gradu poslušali i raspisali arhitektonski natječaj, no Delta je prvi riječki gradski natječaj za koji se poziva na nesudjelovanje. Prema tumačenju arhitekata, javna nabava DPU-a za Deltu nije raspisana u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture i urbanizma UHA kao i Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inžinjera građevine, pri čemu ističu kako je izrada DPU-a prije raspisivanja urbanističko-arhitektonskog natječaja u suprotnosti sa stručnom metodologijom planiranja intervencija u urbanim prostorima.
Logika redoslijeda
– Neosporno je da je za važne gradske lokacije, a prostor Delte svakako spada u tu kategoriju, jedini adekvatni način pribavljanja stručne podloge – urbanističko-arhitektonski natječaj. Osim logike redosljeda, važniji je onaj praktični razlog, a to je potvrđena činjenica da je provedba natječaja temeljem smjernica usvojenog DPU-a neučinkovita jer ne rezultira očekivanim širokim dijapazonom rješenja, budući da se se time determinira jedna planerska ideja, ili su pak rješenja u suprotnosti s odredbama plana. Primjeri iz prakse nam to dokazuju, tvrdi predsjednik DAR-a Igor Rožić u pismu koje je društvo proslijedilo urbanistima Grada Rijeke. U prijevodu, gradski natječaj nije ni u kakvoj suprotnosti sa zakonom, nego ovakvom redosljedu – DPU pa onda arhitektonski natječaj za idejno rješenje – arhitekti spočitavaju svojevrsno ograničenje umjetničkih sloboda te upozoravaju da, obzirom da se radi o javnoj nabavi na kojoj (po zakonu) pobjeđuje najjeftiniji ponuditelj, DPU može donijeti potencijalno loš urbanistički okvir.
Delta zadnja šansa
– Postupak javne nabave obično rezultira odabirom najgore ideje, jer tu nema stručnog ocjenjivačkog suda, nego odluku donose povjerenstva iz gradskih uprava. Inače, kada god smo pozivali na nesudjelovanje, odjek kolega bio je izvanredan, pa se nadamo da će i ovaj put biti isto, jer Delta je za Rijeku zadnja šansa da se novi prostor u centru grada kvalitetno urbanistički isplanira, mišljenja je predsjednik UHA Goran Rako. Pored svega, kao dodatni argument kojim arhitekti žele utjecati na promjenu redosljeda prilikom urbanističkog osmišljavanja Delte, navodi se i tvrdnja kako je u trenutku kad se još ne nazire rješenje za prostor južne Delte prerano donositi konačnu planersko-projektantsku odluku o sjevernom dijelu, jer se radi o prostornoj cjelini (uključivo i prostor Brajdice) koju je kao takvu nužno i sagledavati. Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam i upravljanje zemljištem Srđan Škunca retorički odgovara arhitektima – zašto sve eventualne primjedbe na redosljed izrade urbanističkog rješenja Delte nisu iznijeli još ovog proljeća, kada je na sjednici Gradskog poglavarstva, a potom i Gradskog vijeća, najavljen natječaj za izradu DPU-a, gdje su bili obrazloženi i svi razlozi ovakvom postupka.
DPU definira okvir
– Htjeli smo ići na izradu DPU-a upravo zato da se definira jedan okvir koji bi pružio adekvatnu podlogu arhitektima na budućem natječaju za idejni projekt. Ovim se planom trebaju detaljno utvrditi granice i položaj budućeg parka, zatim pozicija prometnice D-404, gabariti, veličina i ulazi u podzemnu garažu koja će se smjestiti u profilu te ceste kao i drugi poznati infrastrukturni elementi kao što su struja, voda i slično. Sve su to bitne stavke koje budući natjecatelji trebaju znati prije nego pređu na izradu projektnog zadatka samog parka i smatram da bi obratan proceduralni redosljed bio neadekvatan za rješavanje prilično složenih prostornih odnosa koje imamo na Delti. Raspisivanje natječaja za arhitektonsko rješenje je posve neupitno i ono će uslijediti nakon izrade DPU-a, koji sigurno neće utjecati na nikakve umjetničke slobode niti kvalitetu općeg urbanističkog rješenja, tako da mi uopće nije jasno čemu ovakva reakcija društva arhitekata. Pitam se kojim pravom to udruženje uopće dovodi u pitanje odluke gradskih tijela, koje su uostalom donešene prije nekoliko mjeseci, kategoričan je bio Škunca, koji je dodao kako ne dijeli mišljenje da se prostor južne i sjeverne Delte treba sagledavati kroz jedinstven projekt, jer dok se u sjevernom dijelu planira park, onaj južni je pretežno namijenjen gradnji. Jedna i druga strana u ovom slučaju očito ostaju pri svojim početnim tezama, pa će biti zanimljivo vidjeti kakav će zaista biti odaziv na gradski natječaj za izradu DPU-a i što će Grad napraviti ako ga arhitekti doista bojkotiraju.
Kampus na Trsatu – suprotan primjer
Kao primjer u kojem je Grad Rijeka ipak primijenio pravilo – prvo arhitektonski natječaj, a onda izrada DPU-a – arhitekti navode kampus na Trsatu, gdje je na urbanističko-arhitektonskom natječaju pobijedio G.D. Arh iz Splita, a ovom je studiju nakon toga automatizmom pripao i posao izrade DPU-a Sveučilišnog kampusa. Srđan Škunca nam je taj slučaj pojasnio tvrdnjom kako su detalji koji su bili potrebni za pristupanju idejnog projekta kampusa tada bili poznati iz Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke, čija je javna rasprava u to vrijeme bila u tijeku, kao i iz tada još uvijek važećeg Prostornog plana grada Rijeke.
– Kampus je imao svoju planersku dokumentaciju kao podlogu za natječaj, a koja je za tu široku površinu od 35 hektara bila dostatna. Na Delti se radi o znatno manjem prostoru od jedva četiri hektara, a za čije osmišljavanje ne možemo uzeti GUP kao urbanistički okvir, nego je zbog rješavanja niza detalja potrebno prvo izraditi upravo DPU, tumači Škunca. (Novi list)
