Home Vijesti Hong Kong kao bojno polje novog Hladnog rata između Kine i Amerike.

Hong Kong kao bojno polje novog Hladnog rata između Kine i Amerike.

465
0
Prosvjedi u Hong Kongu.

Nakon dva mjeseca odgode, vodeća tijela kineske vlasti su prošli tjedan u Pekingu konačno imali priliku sazvati sjednicu Centralnog komiteta i predstaviti planove za budućnost, a jedan od planova je i konačna “pacifikacija” Hong Konga.

Pacifikacija autonomne pokrajine na jugu neće ići tako jednostavno, grad je od 2014., uz kratke prekide, meta stalnih prosvjeda zbog nezadovoljstva dijela tkz. prodemokratske opozicije. Prošle godine su prosvjedi doveli dva milijuna ljudi na ulicama, što je impozantna brojka ako uzmemo u obzir da grad ima 7 milijuna ljudi. Prvotna reakcija službenog Pekinga je bila ignoriranje, iako je običan narod sigurno znao o tome što se dešava “preko granice” (između kontintalne Kine i Hong Konga postoji granični režim), a onda je usljedila masovna i agresivna propagandna kampanja u kojem se na sve moguće načine htjelo diskreditirati prosvjednike, stavljajući u prvi plan radikale (koji su uništavali privatnu i javnu imovinu) i i pokušavši prikazati prosvjednike kao manjinu dok većina Hong Konga zapravo “voli Kinu”. Šok za pekinške vlasti je uslijedio kada je na izborima za gradske kvartove prodemokratska opozicija pobijedila velikim razmakom u odnosu na propekinške stranke, osramotivši predsjednicu pokrajine Carrie Lam do te mjere da su mnogi očekivali ostavku.

Niie tajna da bi eskalacija prosvjeda i vojna reakcija Pekinga (po uzoru na 4. lipnja 1989. Godine) bila poželjna za Donalda Trumpa, u trenutku kada traži svaku priliku da usmjeri pozornost javnosti što dalje od katastrofalne rezultata u suzbijanju pandemije. Mnogi vide pooštravanje odnosa s Kinom kao put ka pobjedi, posebice ako uzmemo u obzir da prema mnogim anketama preko 70% Amerikanaca ima negativno mišljenje o Kini.

Pravi val prosvjeda se može očekivati u rujnu, jer su 6. rujna u planu izbori za pokrajinski parlament; pobjeda propekinškog bloka (koja je moguća jer se izbori ne vode po sistemu jedan čovjek jedan glas, već postoji parlament u kojem osim demokratsko izabranih zastupnika sjede i predstavnici sindikata, cehova i komora, koji su u pravilu bliski Pekingu)

Danak te političke neizvjesnosti se osjeća sve više i na gospodarstvu, a kao šlag na kraju, pojavila se i globalna epidemija koja je blokirala grad na tri mjeseca. Iako je Hong Kong, na krilima iskustva 2003. u suzbijanju epidemije SARS ovaj put imao jako dobre rezultate, grad je sigurno osjetio težak udarac u gospodarskom smislu, pogotovo turizam i ugostiteljstvo. Granica je zatvorena, samim time turisti iz kontinentalne Kine nisu imali prilike doći u shopping i ostaviti svoje novce lokalnoj ekonomiji.

U trenutku kada su pokrajinske vlasti počele relaksirati mjere i ukidati restrikcije, mnoge je iznenadio prijedlog novog zakona o sigurnosti, koji zapravo i nije tako nov, jer je bio ponuđen i 2003. godine, no kasnije je prijedlog povučen jer je pola milijuna ljudi prosvjedovalo na ulicama.

Ovaj put okolnosti su se promijenile, pekinške vlasti su u uzlaznom nacionalističkom trendu prema vanjskom svijetu ali prema unutarnjim pitanjema, što su mnogi prozvali kao “Wolf warrior diplomaciju” (nazvanom po filmu kineskom filmu “Wolf Worrior” koji u mnogome podsjeća na kinesku verziju Ramba).

Dio intelektualne elite ovih dana pokazuje svoje ozbiljne sumnje prema takvoj vrsti diplomaciji i načinu vođenja države (nedavno se na društvenim mrežama pojavio komentar profesora Beijing Renmin University Shi Yinhonga koji je opisao takvu vrstu pristupa kao “jako opasnim za Kinu”), jer neminovno gura zemlju u izolaciju od strane ostatka Svijeta.

Iako mnogi vide ovaj prijedlog zakona kao nepotrebnu u ovom trenutku (jer je reakcija prosvjednika bila sasvim očekivana, odnosno samo motivira prosvjednike na još veće aktiviranje), takva eskalacija u ovom trenutku može pomoći centralnoj vlasti da “homogenizira” narod protiv tkz. vanjskog neprijatelja, a u ovoj situaciji vanjski neprijatelj je u prvom redu Zapad i Amerika koji “manipuliraju Hong Kongom”.

U trenutku kada čak i službeni mediji u kontinentalnoj Kini priznaju da je došlo do povećanja nezaposlenosti (službeno s 5 na 6%, neslužbeno se govori i do 20%), jasno je da milijuni nezaposlenih predstavljaju socijalnu bombu koja može predstavljati opasnost za stabilnost vlasti. Centralna država je zadnjih tjedana povećala naknade za nezaposlene, baš s ciljem da se smanji pritisak na vlast, ali u trenucima krize, nacionalizam je laki “as u rukavu” za mnoge autoritarne i demokratske režime.

Sličan primjer je vlast Vladimira Putina u Rusiji koja je krenula s aneksijom Krima 2014. upravo u trenutku kada je stranka Ujedinjena Rusija imala padajući trend potpore. S obzirom da Kina ima svoj Krim (koji se zove Tajvan), ali da bi rat s Tajvanom otvorio previše pitanja i mogućnost otvorenog sukoba s Amerikom, Hong Kong je u ovom trenutku “laka meta” jer se već nalazi u stanju polukontrole od strane pokrajinske vlasti, samo ga treba malo “smiriti” kao primjer ostatku Kine, ili kao sto ovdje kažu “杀鸡给猴看” (ubij kokoš kao primjer majmunu da nauči). (Livio Defranza)

 

 

 

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here