Regionalna razvojna agencija PGŽ predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Na konferenciji “Regija poželjna za život i rad – predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji” održanoj na riječkom Filozofskom fakultetu istaknuto je da rezultati potvrđuju da se u našoj županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. U suradnji s Primorsko-goranskom županijom, postavili smo 5 pitanja i dobili odgovore na tu važnu temu.
Koje ste ključne pokazatelje kvalitete života izdvojili kao najvažnije za stanovnike Primorsko-goranske županije, i kako se ti pokazatelji uspoređuju s nacionalnim prosjekom?
Rezultati istraživanja potvrđuju da se u Primorsko-goranskoj županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka što pokazuje ocjena od 7.2 naspram 6.8, a poglavito su optimistični mladi (7.7) i samozaposleni ljudi (7.9). U sve tri dimenzije u pogledu budućnosti uključujući kretanje životnih uvjeta općenito, financijsko stanje kućanstva i mogućnosti zapošljavanja, stanovnici PGŽ optimističniji su od udjela na razini prosjeka EU. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje ulaganja.
Najjači smo i po kvaliteti obrazovanja i zdravstvenih usluga, koja je daleko bolja od hrvatskog prosjeka. Obrazovanje su građani ocijenili sa 6.9, dok na nacionalnoj razini iznosi 5.6, pružanje zdravstvenih usluga u PGŽ ocijenjeno je sa 6.2, dok je na razini države s 5.7, što je više i od prosjeka EU.
Namjera je kontinuirano pratiti rezultat nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. Također, ispitati utjecaj realizacije mnogih programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na naše područje. Za sada to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept.
Jedan od najvećih izazova koji je istraživanje istaknulo je problem dostupnosti stanovanja, posebice za mlade. Koje konkretne mjere Regionalna agencija planira poduzeti kako bi se ovaj problem riješio?
Kvalitetno, dostupno i priuštivo stanovanje jedan je od najizraženijih izazova s kojim se susreću mladi ljudi i mlade obitelji danas u Europi na što utječu visoke najamnine, skupa cijena kvadrata i gentrifikacija, visoke cijene energenata, problematika rada na određeno vrijeme i nemogućnosti dobivanja kredita.
Regionalna razvojna agencija PGŽ od 2019. razvija u suradnji s partnerima i pojedinim gradovima inovativni koncept izgradnje pametnih i zelenih naselja s inovativnim modelom dugoročnog najma. U razvoju koncepta najdalje se otišlo u suradnji s Gradom Kastvom i Gradom Opatijom. Odrađeni su i razgovori s potencijalnim investitorima, a razvijena je i suradnja sa Sveučilištem u Rijeci i Centrom za podršku pametnim gradovima.
Stambena izgradnja, poglavito ona bazirana na objektima namijenjenima različitim modelima dugoročnog najma, prvenstveno stanovanju, a ne turističkom iznajmljivanju, trebala bi zamijeniti trajnu devastaciju regionalnog prostora glomaznim apartmanskim monolitima diljem naše regije. Poruka i poziv svim gradovima da se uključe u navedenu inicijativu s ciljem pokretanja potpuno novog regionalnog poduzetničkog ekosustava na ideji planiranja, dizajniranja, izgradnje, opremanja i održavanja pametnih i zelenih naselja kroz inovativni model dugoročnog najma.
Kako Europski fondovi i aktualni EU projekti koje provodite pomažu u poboljšanju kvalitete života u županiji?
Regionalna agencija do danas je pripremala, koordinirala ili upravljala s više od 50 EU projekata, brojnih javnopravnih tijela, kroz različite EU programe koji su u regiju uložili više od 110 milijuna eura.
Primorsko-goranska županija u prošlom višegodišnjem financijskom okviru EU-a od 2014. do 2020. godine, bila jedna od najuspješnijih županija po pitanju korištenja EU sredstava za projekte. Tako je samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. u Primorsko-goranskoj županiji uloženo više od 1,5 milijardi eura europskoga novca za infrastrukturu, od čega gotovo 70 posto odlazi na ulaganja u komunalnu infrastrukturu, zatim poduzetništvo, energetiku te kulturu i turizam.
U području jačanja socijalne kohezije, ukupno je iskorišteno gotovo 43 milijuna eura, najviše u području socijalnog uključivanja te obrazovanja i cjeloživotnog učenja. To su projekti unaprjeđenja programskih i kadrovskih uvjeta radi jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala i stvaranja boljih uvjeta na tržištu rada te obrazovanju, ali ulaganja i u specijalistička usavršavanja u sektoru zdravstva. Mnogi od tih projekata dostupni su na Interaktivnoj karti Primorsko-goranske županije https://prigoda.hr/interaktivna/karte/interactive-pgz.php koju Regionalna razvojna agencija ažurira s najnovijim podacima ne samo o EU projektima, već o jedinicama lokalne samouprave, poduzetničkim zonama, privatnim investicijama, najvećim gospodarskim subjektima te centrima izvrsnosti i kompetencija u Županiji.
Koliko takvi projekti doprinose u mikroregijama poput Gorskog kotara i otoka?
Poseban fokus rada Agencije, upravo je na otocima i Gorskome kotaru kao mikroregijama sa značajnim teritorijalnim posebnostima. U ovom trenutku pripremaju se otočni projekti, gotovo u svakoj jedinici lokalne samouprave, vrijednosti većoj od 50 milijuna eura za koje je u sklopu programa Integriranih teritorijalnih ulaganja osigurano 32 milijuna eura bespovratnih sredstava koji će se uložiti u 15-ak različitih društveno-komunalnih sadržaja.
Regionalna razvojna agencija PGŽ ujedno je i jedina od svih regionalnih koordinatora u Hrvatskoj, koja ima i izdvojeni regionalni ured, u Gorskome kotaru sa sjedištem u Delnicama za poticaj razvoju svih JLS-ova s područja te mikroregije. Primorsko-goranska županija pokrenula je 2019. godine poseban novi program sufinanciranja putem Fonda za Gorski kotar koji predstavlja značajan poticaj razvoja Gorskog kotara, a namijenjen je isključivo potrebama goranskih gradova i općina. U goranskim gradovima i općinama ulaže se primarno u unaprjeđenje komunalne infrastrukture, ali i uređenja kulturne i turističke infrastrukture te sporta kao ujedno i financijski najizdašnijih ulaganja u Gorski kotar iz različitih izvora. Svi ti projekti čine mozaik koji postepeno, ali sigurno, poboljšava uvjete života i osigurava da bi život građana, kako na otocima, tako i na području Gorskoga kotara postao ugodniji i kvalitetniji za sve stanovnike.
Upravo je cilj istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj pratiti na koji način i koliko provedeni EU projekti utječu na poboljšanje kvalitete života građana te jesu li intervencije koje se planiraju provesti prepoznate od strane građana naše županije, na način da uistinu odgovaraju njihovim potrebama.
Istraživanje je pokazalo porast nepovjerenja među stanovnicima u manjim sredinama. Postoje li planirani projekti ili programi koji bi mogli pomoći u jačanju društvene povezanosti i zadržavanju stanovništva u tim područjima?”
Osjećaj sigurnosti, pripadanja određenoj lokalnoj zajednici, povjerenje u sugrađane te svijest da postoji odgovarajuća društvena mreža odnosno socijalni kapital, na koju se pojedinac može osloniti u nevolji, predstavljaju važne komponente kvalitete života.
Podaci dobiveni istraživanjem jako su važni za gradove i općine i za samu Županiju kako bi putem vlastitih socijalnih programa i programa podrške udrugama mogli financirati one programe koji doprinose socijalnoj koheziji.
Primorsko-goranska županija izdvaja značajna sredstva i pruža podršku jedinicama lokalne samouprave te organizacijama civilnoga društva upravo za one projekte koji imaju značajan učinak na regionalnoj razini.
Tako se sufinanciraju programi pružanja usluga pomoći u kući, podrške žrtvama obiteljskog nasilja, ali i sufinanciranje programa aktivnosti za mlade te podrška otvaranju informativno-edukacijskih punktova i društvenih domova za mlade. Jedan takav projekt je i „Zaželi pomoć!“ u Čabru, koji je izvrstan primjer međugeneracijske solidarnosti i pružanja usluga u zajednici.
Također, Županija pruža podršku u području kulture i kulturnog stvaralaštva, sporta, ali i infrastrukture čime pruža značajan doprinos u ostvarenju preduvjeta za podizanje kvalitete života u, posebice, ruralnim i udaljenim područjima, i doprinosi tome da stanovnici prepoznaju našu Županiju kao regiju poželjnu za život i rad. Želimo li zadržati i unaprijediti subjektivan osjećaj zadovoljstvom životom potrebno je nastaviti s ulaganjima i razvijanjem društvenih, komunalnih i socijalnih usluga.
