Pri kraju još jedne uspješne turističke godine na Kvarneru razgovarali smo s direktoricom TZ Primorsko-goranske županije dr.sc. Irenom Peršić Živadinov
. Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)
1. Godina se bliži kraju. Kakve rezultate bilježi Primorsko-goranska županija ove godine?
– Bez sumnje možemo reći da će ovo biti turistička godina koju smo ponovno, usprkos izazovnoj situaciji,odradili s odličnim turističkim rezultatima! Od početka godineu Primorsko-goranskoj županiji je u komercijalnom smještaju ostvareno preko 15 milijuna noćenja što je za 1% veći broj noćenja nego rekordne 2019. godine te 24% više u usporedbi s 2021. godinom. Što se tiče ukupnog broja noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, ostvareno je preko 17 milijuna noćenja.Prema broju ostvarenih noćenja, najposjećenije subregije bile su otok Krk s 6,3 milijuna noćenja, Cresko-lošinjski otoci s 3,3 milijuna noćenja te Crikveničko-vinodolska rivijera s 3 milijuna noćenja, a nakon njih slijede otok Rab s 2 milijuna noćenja, Opatijska rivijera s gotovo 1,9 milijuna noćenja, Riječko područje s gotovo 930 tisuća noćenja te Gorski kotar s 115 tisuća noćenja. Pri tome vrijedi napomenuti da u usporedbi s 2019. godinom Gorski kotar nastavlja s najvećim postotnim rastom u broju noćenja (15% više). Najposjećenije kvarnerske destinacije bile su Mali Lošinj koji je na razini pretpandemijske 2019. godine, zatim gradovi Crikvenica, Krk i Rab.
2.Turističke sezone nisu što su bile, evidentan je rast turizma i u hladnijem mjesecima. Kako to komentirate te što ponajviše privlači turiste i u zimskim danima?
– Naš glavni cilj i dalje ostaje jačati pred- i posezonu, jer činjenica je da nećemo moći uvijek imati rekordnu “špicu” sezone, već turističku godinu moramo promatrati kao cjelinu. Turistički promet u županiji, ako analiziramo razdoblje od 2009. do 2019. godine, u razdoblju pred- i posezone povećao se za oko 90%. Smještaj s 4 ili 5 zvjezdica kojeg je moguće rezervirati tijekom cijele godine i ulaganja u kvalitetne turističke proizvode i sadržaje, postali su ključni elementi za izradu programa kojima se može produžiti turistička sezona. Primorsko-goranska županija danas ima razvijenu vrlo dobru mrežu pješačkih i biciklističkih staza, koje su održavane i označene. Tu je zatim i naša nadaleko poznata eno i gastro ponuda, koja je oduvijek bila svjetski poznata i priznata – nagrađivana vina i pjenušci, restorani s Michelin zvjezdicama ili JRE i Gault&Millau oznakama te brojnim drugim prestižnim gastro oznakama, tu su zatim i proizvodi s certifikatima poput zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini EU. Kod nas se gosti prije svega osjećaju sigurni, jer postoji vrlo dobro organizirana medicinska infrastruktura, a iskustvo i stoljetna tradicija u zdravstvenom turizmu zasigurno su dali veliki doprinos organiziranom provođenju mjera zaštite protiv koronavirusa. Najznačajnije medicinske ustanove udružene su u Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. Svi u Primorsko-goranskoj županiji već znamo kako su još u 19. stoljeću neke od naših najpoznatijihdestinacija bile proglašene službenim lječilištima Austro-ugarske monarhije, te je tadašnjem plemstvu bilo uobičajeno dati „liječničku uputnicu“ za boravak na području Primorsko-goranske županije kao vrstu terapije za brojna stanja tijela i duha. Danas te klimatske blagodati u kombinaciji s mediteranskom prehranom i zdravim kretanjem nazivamo „Kvarner Effekt“. Primorsko-goranska županija je među svojim gostima prepoznata i kao destinacija očuvane prirode i autohtone ponude, naime, prema TOMAS istraživanju to je jedna od naših glavnih kvaliteta koju gosti primjećuju i cijene, a tu našu prednost onda i komuniciramo u našim kampanjama. Tu je naravno još i bogata kulturna baština, nautička ponuda…
3. Skloni ste promociji običaja i tradicije našeg podneblja. Kakav je „feedback“ u tom smislu te da li je to ključ za sve veću posjećenost?
– Apsolutno. Jer kroz sve naše projekte putem kojih zajedno s turističkim gospodarstvom i lokalnim turističkim zajednicama razvijamo ponudu, poseban naglasak stavljamo na autohtoni doživljaj regije i očuvanje naših tradicija. Primjerice, pogledajmo EU projekte iz domene kulturnog turizma na kojima smo bili partner i kroz koje smo zaštitili našu baštinu i od nje stvorili nove turističke proizvode s jedinstvenim doživljajem: kroz EU projekte Mala barka i Arca Adriatica od 2015. godine obnovljeno je 16 tradicijskih kvarnerskih barki, svake godine se održava 5 velikih maritimnih manifestacija u Rijeci, Mošćeničkoj Dragi, Krku, Crikvenici i Nerezinama/Malom Lošinju, osmišljena su 24 itinerara pomorske baštine, osnovana su i izgrađena 4 interpretacijska centra pomorske baštine u Mošćeničkoj Dragi, Krku, Malinskoj i Malom Lošinju (loger Nerezinac) te je postavljeno 90 interpretacijskih ploča i oznaka koje se nalaze diljem primorskih destinacija županije a zahvaljujući kojima posjetitelji i gosti mogu upoznati bogatu maritimnu baštinu regije i uz pomoć tih oznaka prema vlastitoj želji mogu kreirati vlastitu turu sukladno lokaciji na kojoj se nalaze. Upravo smo kroz projekte posvećene maritimnoj baštini osmislili i brend „Kvarner Maritime Heritage“, koji je nedavno osvojio i prvo mjesto na natječaju Europske mreže kulturnog turizma i time je proglašen najboljim ovogodišnjim tematskim proizvodom održivog kulturnog turizma u Europi!Ovo nam je samo još jedna u nizu potvrda kako projekti i ideje Turističke zajednice Primorsko-goranske županije imaju prepoznatljivost u svijetu, potencijal i veliku turističku vrijednost, koju su u slučaju brenda „Kvarner Maritime Heritage“ prepoznali i priznali uvaženi europski stručnjaci iz domene kulturnog turizma. Tu trebamo spomenuti i da je „Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera“ dobilo status nematerijalnoga kulturnog dobra te je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske tj. na Listu zaštićenih kulturnih dobara, a njegovi nositelji su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.
Kada govorimo o kulturnom turizmu, tu svakako trebamo spomenuti i projekt Claustra+ kroz kojeg je stvorena kulturno-turistička ruta sastavljena od ukupno 20 lokacija na kojima se nalaze tragovikasnorimskog obrambenog sustava te dobro poznati projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana koji je nadahnut bogatom ostavštinom Frankopanai koji obuhvaća 17 kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca te 3 sakralna kompleksa, koje su tijekom povijesti Frankopani osnivali, izgradili i na posljetku iz njih vladali.Projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana ove godine proglašen je i najuspješnijim županijskim EU projektom prema izboru javnosti na portalu Jutarnji.hr te je od strane Europske mreže kulturnog turizma osvojio drugu nagradu za najbolju ovogodišnju destinaciju održivog kulturnog turizma.
Gosti danas traže personaliziranu ponudu, žele biti u kontaktu s domaćinima, žele steći nove vještine u destinacijama, više im nije dovoljno samo obići destinaciju nego traže i očekuju da na neki način sudjeluju i upoznaju autohtoni život i običaje lokalnog stanovništva. Upravo to im naša regija i nudi.
4. Možete li izdvojiti koji su dijelovi naše županije osobito zaintrigirali turiste u 2022. godini?
– Gorski kotar je destinacija koja se itekako može pohvaliti da je uspjela ostvariti turističke rezultate bolje i od onih „pretpandemijskih“. U odnosu na rezultate iz 2019. godine, u ovoj godini Gorski kotar ostvario je 15% više noćenja. Kroz cijelu 2022. godinu Gorski kotar bilježi rast noćenja, što pokazuje kako se počeo polako ali sigurno razvijati u cjelogodišnju destinaciju, posebice kada govorimo o domaćim gostima. Glavnina noćenja u Gorskom kotaru ostvaruje se u obiteljskom smještaju, a kao što je i trend na ostalim kvarnerskim subregijama najveći porast je ostvaren u smještaju visoke kategorije i to u objektima s 4 i 5 zvjezdica. Gorski kotar svojom očuvanom prirodom, ponudom planinarskih i biciklističkih staza ali i izletišnih lokacija udovoljava današnjoj sve većoj potražnji za rekreativnim i sportskim aktivnostima na otvorenom.
Ono što je svakako važno za istaknuti, kada govorimo o turističkom razvoju Gorskog kotara, je i to da je Operativni marketing plan turizma Kvarnera 2016 -2020 za cilj imao povećanje u broju dolazaka gostiju u Gorski kotar od 20%, a postignut je rast od čak 30%!
Taj rezultat postigli smo zahvaljujući zajedničkim ulaganjima i suradnji, a zaslužni su svi – od goranskih dionika iJLS-ova, do nekadašnjih lokalnih turističkih zajednica s područja Gorskog kotara tj. sadašnje Turističke zajednice Gorskog kotara osnovane 2021. godine, zatim Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija, oboje predvođeni županom Zlatkom Komadinom. Sigurno je da su županijska ulaganja u goransko područje doprinijela tom uspjehu. Pri tome svakako treba naglasiti kako i Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije skrbe o Gorskom kotaru budući da su kroz posebne javne pozive, natječaje i fondove osigurana financijska sredstva koja su namijenjena isključivo za projekte i aktivnosti na području Gorskog kotara.
5.Kakvi su planovi za dalje te postoje li nove ideje u promociji kao i u ponudi?
– Naravno, planova i ideja uvijek imamo.U 2023. godini još jači naglasak stavit ćemo i na nastavak razvojažupanije kao održive turističke destinacije. Naravno, tu su nam i redovne aktivnosti na društvenim mrežama i aplikaciji, a trenutno je u pripremi i novo izdanje Kvarner Magazina za 2023. godinu. U tijeku je i snimanje novih setova promotivnih spotova, za sljedeću godinu ponovno planiramo i objavu javnih poziva za potpore događanjima te za turistički nerazvijena područja, ali i nastavak suradnje na EU projektima, i to i na onima koji su u tijeku ali i na onima koju su završili kako bi se nastavilo s valorizacijom stvorenih turističkih sadržaja i kako bi se održala trajnost.
Što se tiče promotivnih aktivnosti, najviše se planiramo usmjeriti na naša tradicionalna tržišta iz okruženja, a to su Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija, Češka, Poljska, Mađarska, Nizozemska, te na domaće tržište. Isto tako, kako bi pomogli gospodarstvu raspisali smo i Javni poziv za provođenje udruženog oglašavanja i zajedničkih kampanja s hotelima, kampovima, agencijama i ostalim nositeljima ponude u destinaciji za sljedeću godinu. U ovoj godini u većoj mjeri vratili su se i turistički sajmovi i prezentacije, tako da ćemo za sljedeću godinu planirati više aktivnosti i u tom segmentu promocije. Što se, pak, razvoja ponude tiče, naglasak će i dalje biti na razvoju outdoor aktivnosti, eno-gastronomije, zdravstvenog turizma, nautike, prirodne i kulture baštine, ekologiji i održivom turizmu.
Svjetski SKÅL kongres održan u Rijeci i Opatiji od 13. do 18. listopada
Sredina listopada u Rijeci i Opatiji bila je u znaku velikog i svjetski poznatog i priznatog SKÅL kongresa koji je okupio gotovo 400 sudionika iz 40 zemalja svijeta sa šest kontinenata. Naša županija, točnije Rijeka i Opatija bili su gradovi domaćini i centralna mjesta svih kongresnih zbivanja, a u pet dana trajanja sudionicima – redomturističkim profesionalcima, menadžerima i vlasnicima turističkih tvrtki- smo uspjeli pokazali najbolje od onoga što imamo i to je nemjerljivo ulaganje u budućnost razvoja ponude naše županije, ali i put prema nekim novim i dalekim tržištima. Važno je spomenuti da je za vrijeme kongresa bilo puno prilika za sklapanje novih poslova i suradnji. Tako su, među nizom sastanaka i radnih susreta, održane i velika poslovna radionica te „Travel Forum“. Bila su to događanja koja su tijekom kongresa okupila velik broj sudionika i prilika za razgovore i dogovore o novim mogućnostima za razvoj turizma Primorsko-goranske županije. Sama poslovna radionica je trajala šest sati i okupila oko 40-tak sudionika iz zemlje i svijeta s kojima su se zatim odrađivali sastanci i dogovarali poslovi. Na „Travel Forum-u“, za kojeg možemo reći da je bio jedan od glavnih događaja u sklopu programa kongresa, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, dr.sc. Irena Peršić Živadinov te dr.sc. Dora Smolčić Jurdana, profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, zajednički su obradile temu održivog turizma. Interes sudionika za sudjelovanje na predavanjima je bio zaista velik te su dvije kongresne dvorane bile pa gotovo premale za prihvat svih zainteresiranih. Direktorica dr.sc. Peršić Živadinov prezentirala je primjere dobre prakse održivog turizma Primorsko-goranske županije i time je ova tema dobila i konkretnu, praktičnu notu što je bilo zaista izvanredno popraćeno i pohvale nisu izostale. Direktorica Peršić Živadinov osvrnula se na cijeli niz projekata kroz koje županijska turistička zajednice surađuje, involvira i educira sudionike u turizmu na putu ka razvoju održivog razvoja turizma u regiji. Tako se govorilo o oznakama kvalitete kao npr. Kvarner Health & Wellbeing, Kvarner Gourmet & Food, Kvarner Outdoor, ali i EU projektima koji su se provodili i u velikoj mjeri bili usmjereni na očuvanje, zaštitu, promicanje i valorizaciju kulturne baštine, od maritimne baštine, do Frankopana i rimske ostavštine.Predavanje koje je Irena Peršić Živadinov održalabilo je zaista dobro popraćeno, a najveća potvrda o aktualnosti i važnosti teme bile su pohvale koje su uslijedile od predstavnika iz primjerice Australije, Havaja, odnosno iz etabliranih zemalja koje već neko vrijeme rade na razvoju održivog turizma u svojim destinacijama.
Sudionici kongresa bili su posebno oduševljeni profesionalnošću naših ljudi tj. naših djelatnika – njihova uslužnost, stručnost, ljubaznost, susretljivost i motiviranost u ulozi domaćina i organizatora bila je na vrhunskoj razini i zato sve pohvale idu turističkimdjelatnicima uključenima u kongres. Gotovo svi sudionici kongresa su to isticali i zaista je jako važno da su naše djelatnike i naše sposobnosti prepoznali kolege iz ovog svjetskog udruženja, jer to je turističkom gospodarstvu s područja županije otvorilo vrata za buduću suradnju. Osim toga, sudionike je oduševilo i bogatstvo doživljaja i sadržaja koje im se na regiji ponudilo.
Domaćin ovog prestižnog okupljanja bio je SKÅL klub Kvarner zajedno s brojnim drugim partnerima. Riječ je o udruženju koje broji 33 člana, profesionalaca u turizmu Primorsko-goranske županije i koje je osnovano još 2010. godine u Opatiji. Prva predsjednica i osnivačica kluba bila je Katica Hauptfeld, a nakon nje funkciju predsjednice preuzima Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, za čijeg je mandata SKÅL klub Kvarner i izborio domaćinstvo ovom svjetskom kongresu. Nakon Irene Peršić Živadinov, funkciju predsjednice kluba preuzima Tamara Černeka u čijem je mandatu kongres i službeno odrađen, a Peršić Živadinov nastavlja svoje djelovanje u ovom prestižnom udruženju i to kao predstavnica Hrvatske u Upravnom odboru udruženja SKÅL na svjetskoj razini.
Inače, udruženje SKÅL diljem svijeta okuplja oko 13.000 članova iz 84 zemlje svijeta. Članom SKÅL-a mogu biti jedino osobe na rukovodećim pozicijama u turizmu što znači da udruženje okuplja profesionalce koji postavljaju trendove i kreiraju globalna turistička kretanja.
