Isti proizvodi u dvije trgovine istog lanca supermarketa u Trstu i Rijeci.
Kupovina u Trstu Hrvatima se još uvijek isplati. Prošla su desetljeća otkako je julijska prijestolnica bila meka za građane Jugoslavije. Naguravali smo se na Piazzi Ponterosso u potrazi za trapericama i drugim “rijetkim” proizvodima u socijalističkoj federaciji. Toga više nema, ali u novom inflatornom kontekstu 2024. putovanje u Trst radi kupovine nije mogućnost koju treba isključiti”, smatra Il Piccolo iz Trsta.
Neki drugi izvori smatraju drugačije i tvrde da su cijene U Hrvatskoj i Italiji podjednake.
Istraživanje u supermarketu: koliko košta kupovati u Hrvatskoj?
U hrvatskom supermarketu ulazimo u odjel voća i povrća i primjećujemo da su cijene iznenađujuće slične talijanskima. Rajčica po 3,70 eura za kilogram, tikvice po 2,99 eura, kruške i jabuke po 1,19 eura, avokado po 1,59 eura i naranče po 1,85 eura.
Nastavljajući naše istraživanje, na odjelu hrane nalazimo džemove u rasponu od 3 do 5 eura, kruh od 1,06 eura, kavu od 5 eura, žitarice za doručak između 4 i 5 eura, sjemenovo ulje od 3,22 eura i maslinovo ulje od 7 eura .
Što se tiče tjestenine, otkrivamo konkurentne cijene od 1,80 eura po kilogramu. Neki artikli poput tune (7 eura) i mljevenog mesa (3,86 eura za pola kilograma) pokazuju značajniji rast. Na odjelu hladnjaka maslac je 2,39 eura, 10 jaja 1,99 eura, jogurt manje od eura, vakumirana šunka 2,86 eura, mlijeko 1,39 eura, sirni namaz 2,65 eura i zreli sirevi između 3,71 i 5,31 eura. Komad domaćeg sira može doseći i 14 eura.
Popis se nastavlja s pićima, gdje cijena za 6 piva iznosi 7,70 eura, 1,5 litara vode košta 0,86 eura. Hrana za kućne ljubimce varira između 0,80 eura za mačju hranu i 1,33 eura za pseću hranu. Na kraju šopinga sveukupna kupovina iznosila je 38 eura za niti dvije vrećice. To potvrđuje da kupnja u Hrvatskoj sada stoji otprilike jednako kao i u Italiji.”, kažu iz trevisocinema.it.
Utjecaj eura na troškove života u Hrvatskoj
Ono što sa sigurnošću možemo zaključiti je da je ulazak u eurozonu doveo je do rasta cijena u raznim kategorijama. Pri tomu su poskupljenja u nekim slučajevima čak udvostručila troškove. To je izazvalo raspravu u hrvatskim i pograničnim medijima. No, tek dolaskom ljetnih turista, uglavnom talijanskih, njemačkih i austrijskih, problem se proširio.
Namirnice i stanarine posebno su pogođene sve većim troškovima, dok se čini da su barovi i restorani sada u skladu s talijanskim. Hrvatska, iako zadržava svoj neosporni šarm, prolazi kroz fazu prilagodbe ekonomskim promjenama nakon uvođenja eura, aspekt koji turisti i domicilno stanovništvo pažljivo razmatraju dok planiraju svoj budžet.
