Posljednjih mjeseci na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju objave o ulovu lososa u Jadranskom moru, piše DW. Iako nije riječ o masovnoj pojavi, sportski ribolovci iz Dalmacije i Istre sve više izvješćuju o ovom neočekivanom plijenu. Losos, inače sjevernoatlantska riba, u Hrvatsku je dosad dolazio isključivo kao smrznuta roba. No, situacija se promijenila nakon što je u Velebitskom kanalu pokrenut uzgoj ove vrste, a zbog havarije u jednom od uzgajališta, veliki broj jedinki pobjegao je u otvoreno more.
Rizik invazivnosti alohtonih vrsta
Uvođenje strane vrste u ekosustav uvijek nosi određene rizike, pogotovo ako ta vrsta ima potencijal postati invazivna. U nekim sjevernoeuropskim rijekama losos je već pokazao sposobnost istiskivanja domaćih vrsta, a ključno pitanje je može li se slična situacija dogoditi i u Jadranu. Hoće li losos uspjeti opstati u ovom ekosustavu i može li se razmnožavati u rijekama poput Soče i Tilmenta? Još uvijek nije jasno je li prije pokretanja uzgoja uopće provedena detaljna analiza potencijalnih ekoloških posljedica.
Hrvatska prva na Mediteranu s uzgojem lososa
Prema stručnjacima, Hrvatska je jedina mediteranska zemlja koja se upustila u uzgoj atlantskog lososa (Salmo salar). Prema riječima Jakova Dulćića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Splitu, ne zna se dovoljno o mogućim posljedicama. Nije poznato jesu li jedinke u uzgajalištu bile sterilne ili bi mogle ući u reproduktivnu interakciju s morskom pastrvom i glavaticom. Sličan slučaj već je zabilježen s japanskom komarčom (Pargus major), koja je nakon bijega iz uzgajališta postala stalni stanovnik Jadrana i stvorila hibride s autohtonim vrstama.
Negativan utjecaj uzgajališta na ekosustav
Osim što bijeg lososa predstavlja ekološki rizik, uzgajališta ribe općenito negativno utječu na morski ekosustav. Offshore uzgajališta, smještena u blizini koraligenskih grebena, mogu dovesti do zagađenja i mehaničkog oštećenja ovih važnih podmorskih staništa. Čak i da nije došlo do bijega lososa, sam uzgoj mogao bi ostaviti dugoročne posljedice na osjetljiv morski ekosustav Jadrana.
Procjena rizika i mjere regulacije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odobrilo je uzgoj lososa u lipnju 2021. godine. Uzgajalište tvrtke Adriatic Farming dobilo je potrebne dozvole već 2019. godine. Procjena rizika invazivnosti lososa, koju je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, navodi “srednje visoku mogućnost” ekološke štete zbog potencijalnog širenja patogena i parazita. Međutim, opasnost od invazivnosti klasificirana je kao “relativno niska”.
Unatoč tome, postavlja se pitanje je li ta procjena bila dovoljno temeljita i jesu li poduzete sve potrebne mjere kako bi se spriječile moguće ekološke posljedice. Stručnjaci upozoravaju da bi regulatorna tijela u budućnosti trebala biti opreznija i detaljnije procijeniti utjecaj uvođenja stranih vrsta u Jadransko more.
