Nekada simbol napretka i ekonomske snage, danas je ruglo i pokazatelj grada koji je zapeo u prošlosti
Robna kuća Ri, prvi shopping centar u Rijeci, otvorena je 14. studenog 1974. godine. Arhitekt Robne kuće Ri Ninoslav Kučan osmislio ju je kao simbol povezanosti riječkog urbanog života s industrijskom i lučkom baštinom. Smještena između Korza i luke, Ri je postala ključna poveznica tih dviju važnih gradskih točaka.
Njeno otvorenje obilježilo je početak nove ere u trgovačkom životu Rijeke, u razdoblju kada su grad i njegova infrastruktura doživljavali značajne transformacije. Tadašnji društveni standard omogućio je otvaranje dviju robnih kuća u svega godinu i pol dana – Ri i Korzo.
Arhitektura i značaj
Robna kuća Ri prostire se na 12.000 četvornih metara i jedno je od prepoznatljivih arhitektonskih djela Ninoslava Kučana, nagrađenog godišnjom nagradom “Viktor Kovačić”. Iako su mnogi osporavali njezin utjecaj na izgled Korza, njezin dizajn i funkcionalnost postali su sinonim modernog trgovačkog centra tog doba.
S više od 50.000 artikala u ponudi, Ri je svakodnevno opsluživala i do 20.000 kupaca, što je bilo ključno za tadašnju zajednicu koja je obuhvaćala područje današnjih triju županija.
Trgovački i društveni značaj Robne kuće Ri
Robna kuća Ri nije bila samo trgovački centar već i društvena središnjica. Terasa robne kuće postala je omiljeno mjesto za jutarnju kavu i druženja, a ugostiteljski prostori bili su iznimno popularni. Upravo na toj terasi nastala je i poznata riječka navijačka skupina Armada.
Posebno zanimljiv segment ponude bila je prodavaonica gramofonskih ploča, koja je funkcionirala i kao slušaonica, pridonoseći razvoju riječke glazbene scene.
Ekonomija i tržišna avangarda
U vrijeme kada je otvorena, Rijeka je imala gotovo 100.000 zaposlenih. Visoka zaposlenost i stabilna ekonomska situacija poticale su potrošnju. Robna kuća Ri, kao i Korzo, unosile su inovacije u poslovanje – od načina izlaganja roba do odnosa s kupcima. Robna kuća Korzo i Robna kuća Ri postale su trgovačke avangarde na području bivše Jugoslavije.
Direktor Rade Marelić, koji je prošao specijalizaciju u londonskom Harrodsu, donio je nova znanja i pristupe, što je dodatno unaprijedilo poslovanje robne kuće.
Današnje stanje i izazovi
Jedan od današnjih vlasnika zgrade je i tvrtka Rijekatekstil (koja je bila osnivač). Iako robna kuća ima bogatu ponudu domaćih i stranih brendova, njezina uloga u gradskoj trgovini promijenila se s pojavom trgovačkih centara izvan središta grada. Jedan od glavnih izazova uvijek je bio nedostatak parkirnih mjesta. To značajno ograničava privlačnost kupaca iz šire okolice. Ipak, restorani i specijalizirane trgovine unutar robne kuće i dalje privlače određenu publiku.
Mogućnosti prenamjene Robne kuće Ri
S obzirom na izazove s kojima se Robna kuća Ri suočava, posebno u pogledu smanjenja prometa i problemima s parkirnim prostorima, postoji nekoliko potencijalnih smjerova za njezinu prenamjenu. Neke od mogućnosti uključuju i radikalne opcije poput rušenja zgrade i vraćanja prostora u prvobitno stanje. Druge nude manje drastične promjene koje bi mogle oživjeti ovaj simbol Rijeke.
1. Prenamjena u urbani kampus ili coworking prostor
S obzirom na sve veću popularnost coworking prostora, Robna kuća Ri mogla bi biti transformirana u moderni poslovni kampus. Prostor bi mogao biti podijeljen u manje, fleksibilne radne jedinice za startupe, freelancere i tehnološke tvrtke, čime bi se oživio poslovni život u srcu grada. Ovakav prostor mogao bi biti usmjeren prema kreativnoj industriji, dizajnu, tehnologiji ili edukaciji, stvarajući novu poslovnu i socijalnu dinamiku u samom centru Rijeke.
2. Uređenje u kulturno-umjetnički centar
Ri bi mogla postati centar za umjetnost i kulturu, s galerijama, multimedijalnim prostorima i umjetničkim radionicama. Ova opcija uključivala bi i organizaciju koncerata, izložbi i kulturnih događanja. S obzirom na povijest robne kuće u oblikovanju riječke glazbene scene, ovo bi mogao biti sjajan način za obnovu i revitalizaciju prostora, ujedno i stvaranje novog kulturnog identiteta za grad.
3. Stambena prenamjena
Jedna od opcija mogla bi biti pretvorba Robne kuće Ri u stambene prostore, s modernim stanovima ili loftovima, uz dodatne komercijalne prostore u prizemlju. Takva prenamjena donijela bi novi život i stanovanje u središtu grada, s fokusom na mlade obitelji i profesionalce koji žele živjeti u urbanom okruženju. Uvođenjem stanovanja mogla bi se povećati i potrošnja u susjednim trgovinama i restoranima, čime bi se revitalizirala cijela okolna zona.
4. Rušenje zgrade Robne kuće Ri i vraćanje parka
Za one koji smatraju da trenutni izgled i funkcija Robne kuće Ri više ne odgovaraju potrebama modernog grada, opcija rušenja zgrade i vraćanja parka na to mjesto mogla bi biti atraktivna. Rijeka bi dobila novi zeleni prostor, koji bi mogao poslužiti kao mjesto za opuštanje, rekreaciju i društvene događaje. Vraćanje parka također bi omogućilo bolji protok ljudi i stvorilo vizualno ugodan prostor u središtu grada. Ova opcija je nažalost teško izvediva jer je zgrada u privatnom vlasništvu, a park nije profitabilan.
5. Trgovačko-svjetovni kompleks s naglaskom na eko-održivost
Ukoliko bi zgrada ostala u funkciji, mogla bi se preurediti u moderno trgovačko središte s naglaskom na ekološki održivost. Ugradnja solarnih panela, sustava za reciklažu i zelene energetske tehnologije mogla bi Robnu kuću Ri pretvoriti u ekološki friendly destinaciju za kupovinu. Ovaj koncept mogao bi privući posjetitelje koji preferiraju održivi način života, a sama zgrada bi postala simbol ekološke odgovornosti.
6. Turistički kompleks s restoranima i tematskim sadržajem
Transformacija Robne kuće u turistički kompleks s restoranima, kafićima i trgovinama s lokalnim proizvodima mogla bi revitalizirati prostor u sklopu šireg turizma u Rijeci. Dodatne tematske trgovine, muzeji ili interaktivni sadržaji mogli bi pružiti jedinstveno iskustvo posjetiteljima, dok bi stvoreni sadržaji obogatili kulturnu ponudu grada.
