Home Mozaik Kako se brinuti o svom mentalnom zdravlju?

Kako se brinuti o svom mentalnom zdravlju?

502
0

Niže ćeš naći 10 praktičnih načina za brigu o svom mentalnom zdravlju. Uvođenje jednostavnih promjena u tvoj život ne mora ti oduzimati puno vremena. Svatko se može pridržavati ovih savjeta. Zašto ne bi počeo/la već danas?

1. Razgovaraj o svojim osjećajima.

Razgovor o svojim osjećajima može ti pomoći da budeš dobrog mentalnog zdravlja i da se uspješnije nosiš s vlastitim brigama. Razgovor o svojim osjećajima nije znak slabosti. To je dio preuzimanja brige o svojoj dobrobiti i činjenja onoga što možeš da bi ostao/la zdrav/a. Razgovor može biti način da se suočiš s problemom koji već neko vrijeme nosiš u glavi. Samo slušanje može pomoći da se osjećamo podržano i manje usamljeno. I djeluje u oba smjera. Ako se otvoriš, to bi moglo potaknuti druge da učine isto. Nije uvijek lako opisati kako se osjećamo. Ako se ne možeš sjetiti jedne riječi, upotrijebi ih puno. Mnogi se ljudi osjećaju ugodnije kad se ti razgovori razvijaju prirodno – možda kad radite nešto zajedno. Ako se u početku osjećaš neugodno, daj i sebi i sugovorniku vremena.

2. Budi aktivan/na.

Stručnjaci vjeruju da vježbanje oslobađa kemikalije u nešem mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Redovito vježbanje može utjecati na povećanje našeg samopoštovanja i pomoći nam da se koncentriramo, spavavamo i osjećamo se bolje. Tjelovježba također održava mozak i ostale vitalne organe zdravima. Vježbanje ne znači samo bavljenje sportom ili odlazak u teretanu. Šetnje parkom, vrtlarenje ili kućanski poslovi također nas mogu održavati aktivnima. Stručnjaci kažu da bi većina ljudi trebala vježbati oko 30 minuta barem pet dana u tjednu. Pokušaj tjelesnu aktivnost u kojoj uživaš učiniti dijelom tvojeg dana.

3. Kvalitetno se hrani.

Postoje jake veze između onoga što jedemo i onoga što osjećamo, na primjer, kofein i šećer mogu imati trenutni učinak na naše raspoloženje.No, hrana također može dugotrajno utjecati na naše mentalno zdravlje. Tvoj mozak treba različite hranjive sastojake kako bi ostao zdrav i funkcionalan, baš kao i ostali organi u tvojem tijelu.Dijeta koja je dobra za tvoje fizičko zdravlje dobra je i za tvoje mentalno zdravlje.Zdrava uravnotežena prehrana uključuje:§ puno različitih vrsta voća i povrća§ cjelovite žitarice § orašasti plodovi i sjemenke§ mliječni proizvodi§ masna riba§ puno vodeJedi najmanje tri obroka svaki dan i pij puno vode. Pokušaj ograničiti unos kofeina i slatkih pića i izbjegavaj pijenje alkohola.

4. Ako već piješ alkohol, pij ga razumno.

Ljudi često piju alkohol kako bi promijenili raspoloženje. Neki piju kako bi se riješili straha ili samoće, ali učinak je samo privremen.Kad piće popusti, često se osjećamo još gore. Piće nije dobar način za upravljanje teškim osjećajima.Osim štete koju previše alkohola može nanijeti tvojem tijelu, svaki put će ti trebati sve više i više alkohola da bi osjetio/la isti kratkotrajni poticaj. Postoje zdraviji načini suočavanja s teškim situacijama.Mnogi ljudi također puše ili koriste droge ili druge tvari kako bi promijenili svoje osjećaje. Ali, opet, učinci su kratkotrajni. Baš kao i alkohol, što ih više upotrebljavaš, to više žudiš za time. Nikotin i droge ne bave se uzrocima teških osjećaja. Oni ne rješavaju probleme, oni ih stvaraju.

5. Ostani u kontaktu.

Snažne obiteljske veze i prijatelji koji te podržavaju mogu ti pomoći u suočavanju sa životnim stresovima. Prijatelji i obitelj mogu učiniti da se osjećaš uključeno i da netko vodi brigu o tebi. Oni mogu ponuditi različite poglede od onoga što se događa u tvojoj glavi. Mogu ti pomoći da budeš aktivan/na i pomoći ti u rješavanju praktičnih problema.Nema ništa bolje od susreta licem u lice. Ali, to nije uvijek moguće. Umjesto toga, možeš ih nazvati ili se dopisivati online . Neka sve komunikacijske linije budu otvorene!Vrijedno je raditi na vezama zbog kojih se osjećaš voljeno ili cijenjeno. Ali, ako misliš da boravak u blizini nekoga šteti tvom mentalnom zdravlju, možda je najbolje napraviti pauzu od tog odnosa ili ga potpuno prekinuti. Moguće je prekinuti vezu na način koji je u redu za oboje.Također, teško se snaći kad ti netko blizak premine ili ga izgubiš na neki drugi način. Savjetovanje sa stručnjakom radi gubitka može ti pomoći da istražiš svoje osjećaje.

6. Zatraži pomoć.

Nitko od nas nije nadčovjek. Svi se ponekad umorimo ili nas preplavi ono što osjećamo ili kada stvari pođu po zlu. Ako ti sve postaje previše i osjećaš da se ne možeš nositi sa životom, zatraži pomoć! Tvoja obitelj ili prijatelji mogu ti ponuditi praktičnu pomoć i biti oslonac, ali tu su i brojne stručne službe kojima se možeš obratiti. Primjerice, možeš pomoć potražiti putem platforme https://svejeok.hr/

7. Napravi pauzu.

Promjena okoline ili promjena životnog tempa dobra je za tvoje mentalno zdravlje. To bi mogla biti stanka od pet minuta od učenja, polusatna pauza za ručak ili vikend za istraživanje nečeg novog.Nekoliko minuta može biti dovoljno za uklanjanje stresa. Daj si malo vremena za samu/og sebe.Pauzu možeš iskoristiti za to da budeš vrlo aktivan/na. A pauza može značiti i to da ništa ne radiš.Udahni duboko…i opusti se. Isprobaj jogu ili meditaciju. Slušaj svoje tijelo. Ako si stvarno umoran/na, daj si vremena za spavanje. Bez dobrog sna, naše mentalno zdravlje pati i koncentracija nam ide nizbrdo. Svijet ponekad može pričekati.

8. Bavi se nečim u čemu si dobar/ra.

Što voliš raditi? U kojim aktivnostima se možeš ˝izgubiti˝? Što si volio/la raditi u prošlosti?Uživanje pomaže pobijediti stres. Ako radiš neku aktivnost u kojoj uživaš, vjerojatno znači da si u tome dobar/ra, a postizanje uspjeha podiže tvoje samopoštovanje.Koncentriranje na hobi poput vrtlarenja ili rješavanja križaljke može ti pomoći da na trenutak zaboraviš na brige i promijeniš raspoloženje.Sat crtanja omogućava ti kreativno izražavanje. Jutro na nogometnom igralištu aktivira te i daje ti priliku da upoznaš nove ljude.

9. Prihvati tko si.

Neki od nas nasmijavaju ljude, neki se dobro snalaze u matematici, drugi kuhaju fantastična jela. Neki od nas dijele svoj životni stil s ljudima koji žive oko nas, drugi žive vrlo drugačije.Svi smo različiti. Mnogo je zdravije prihvatiti da smo jedinstveni nego poželjeti da više sličimo nekome drugome.Dobar osjećaj vezan uz same sebe pojačava naše samopouzdanje.Visoko samopoštovanje pomaže nam da se snađemo kada život dobije neki težak zaokret.Budi ponosan/na na to tko si. Prepoznaj i prihvati ono u čemu nisi dobar/ra, ali usredotoči se na ono što znaš i možeš učiniti dobro.Ako postoji nešto što još uvijek želiš promijeniti, radi na tome. Jesu li tvoja očekivanja realna? Ako jesu, radi na toj promjeni kroz male korake.

10. Brini za druge.

Briga za druge često je važan dio održavanja odnosa s ljudima koji su nam bliski. Može nas čak i zbližiti.Zašto ne podijeliš svoje vještine volontirajući u nekoj lokalnoj dobrotvornoj organizaciji? Pomaganje može učiniti da se osjećamo potrebnima i cijenjenima, a to povećava naše samopoštovanje.Također nam pomaže da svijet vidimo iz drugog kuta. To nam onda može pomoći da vlastite probleme stavimo u perspektivu.Briga za kućnog ljubimca može poboljšati i tvoju dobrobit. Veza između tebe i tvog ljubimca može biti jednako snažna kao veza među ljudima. Briga o kućnom ljubimcu može unijeti strukturu u tvoj dan i djelovati kao poveznica s drugim ljudima. Mnogi ljudi sprijatelje se čavrljajući s kolegama šetačima pasa.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here