Ljetne vrućine nerijetko nas tjeraju da potražimo spas ispod klima uređaja. No, pitanje koje se sve češće postavlja jest: koliko stupnjeva treba biti u prostoriji tijekom ljeta? Može li nas klima, iako pruža trenutno olakšanje, dugoročno ugroziti? Odgovori leže u ravnoteži između ugode, zdravlja i produktivnosti.
Optimalna temperatura: koliko stupnjeva je najbolje ljeti?
Naše tijelo funkcionira kao sofisticirani termostat – stalno radi na održavanju unutarnje temperature od oko 37 °C. Kad je vruće, hladi se znojenjem, a kad je hladno, sužava krvne žile (vazokonstrikcija) kako bi zadržalo toplinu.
Kardiolozi i liječnici preporučuju da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne prelazi 6 do 8 °C. Dakle, ako je vani 35 °C, optimalna temperatura prostora treba biti između 27 i 29 °C. Veće razlike mogu izazvati šok za tijelo, posebno kod osoba s osjetljivim kardiovaskularnim sustavom.
Utjecaj temperature na produktivnost
Osim zdravlja, temperatura u prostoriji značajno utječe i na našu koncentraciju i radnu učinkovitost. Brojne studije pokazuju da:
Na oko 25 °C, ljudi rade učinkovitije i s manje grešaka.
Na temperaturama ispod 20 °C, broj grešaka u radu se značajno povećava.
Prehladna okolina smanjuje mentalni fokus, usporava refleksne reakcije i može uzrokovati nelagodu, što u konačnici snižava ukupnu produktivnost.
Fizički rad: niže temperature su poželjne
Za one koji obavljaju fizički zahtjevnije poslove, preporučuju se nešto niže temperature – oko 20 do 21 °C – jer tijelo tijekom rada proizvodi dodatnu toplinu. U takvim uvjetima, hladnija prostorija može pomoći u sprečavanju pregrijavanja.
No, za većinu zaposlenih koji rade u uredima, pred računalima ili sjedeći, optimalni uvjeti su 25 do 26 °C – temperatura koja štiti zdravlje i potiče učinkovitost.
Mitovi o klimi i bolestima
Mnogi smatraju da klima uređaj uzrokuje prehlade, no u stvarnosti to najčešće nije virus, već reakcija tijela na loše postavljen ili neodržavan uređaj. Problemi najčešće nastaju kada hladan zrak puše izravno u lice ili tijelo, što može izazvati glavobolje, ukočenost mišića, upale sinusa ili grla. Osim toga, cirkulacija zraka u prostoriji s nečistim ili zapuštenim filterima dodatno povećava rizik od udisanja štetnih čestica poput prašine, plijesni, bakterija i virusa, što može uzrokovati respiratorne smetnje, alergijske reakcije i pogoršanje postojećih zdravstvenih stanja, piše City Magazine.
Još jedan čest problem nastaje kada se prostor hladi ispod preporučene temperature – posebno ako razlika između vanjske i unutarnje temperature prelazi 6 do 8 °C – jer nagli temperaturni šok može negativno utjecati na krvožilni sustav, izazvati vazospazam i dodatno opteretiti organizam.
Simptomi kao što su kihanje, glavobolja, suhoća očiju ili sinusitis često su rezultat nepravilne upotrebe klime, a ne infekcija.
Održavanje klime: filteri i usmjerenost zraka su ključni
Neodržavana klima može biti izvor virusa, gljivica i bakterija. Zato je redovito čišćenje filtera nužno – najmanje jednom mjesečno tijekom sezone hlađenja.
Važno je i usmjeravanje strujanja zraka – nikada direktno prema osobama, posebno ne prema djeci, starijima ili osobama sa slabijim imunitetom.
Djeca i klima uređaj: posebna pravila
Dječje tijelo se brže prilagođava toplini, pa im niže temperature mogu biti neugodnije. Izravno izlaganje hladnom zraku iz klima uređaja može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, uključujući prehladu, upale uha ili sinusa te pogoršanje alergijskih simptoma.
Za djecu je idealno koristiti ventilatore ili blago rashlađene prostorije, ali bez direktnog puhanja u njihovom smjeru.
