Nataša Srdoč (Adriatic institute): Nagrada Svjetske banke Hrvatskoj za reforme zvuči kao loša šala

Proglašenje Hrvatske top reformatorom u izvješću Doing Business Report Svjetske banke za 2008. godinu i pomak za 23 mjesta zvučao je kao loša šala. Zemlja sa široko raširenom korupcijom u kojoj se zakoni ne poštuju i ne provode ne bi se ni po jednom objektivnom kriteriju svrstala kao reformator.

Izvješće Europske komisije o napretku, analizirajući isto razdoblje u Hrvatskoj, spominje između ostalog: “Korupcija ostaje široko rasprostranjena. Nije objavljena ni jedna optužnica ni presuda u slučaju korupcije na visokoj razini. Pojam sukoba interesa je slabo razumljiv.”

Prema izvješću Svjetske banke Doing Business Report, indeks lakoće poslovanja kreće se u rasponu od 1 do 175. Indeks se računa kao jednostavan prosjek postotnih ocjena pojedine zemlje u svakoj od 10 područja, uključujući otvaranje poduzeća, dobivanje dozvola, zapošljavanje radnika, registraciju imovine, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, trgovinu s drugim zemljama, provođenje ugovora i zatvaranje poduzeća.

Nakon boljeg uvida u metodologiju izvješća i pogleda na osoblje odgovorno za studiju, nameću se ozbiljna pitanja i skreće pažnja na grube propuste izvješća.

Prije svega, metodologija ne uzima u obzir zaštitu vlasničkih prava, vladavinu prava i netoleranciju korupcije, koji su najvažniji preduvjeti povoljnog poslovnog okruženja. Na koji način se zemlje mogu odgovarajuće ocjenjivati u lakoći poslovanja ako sva poduzeća nisu jednaka pred zakonom? Ovdje postoji veliki paradoks Svjetske banke u ocjenjivanju “zemalja” i nagrađivanju vladinih ministara za reforme, kada njihove vlade ne obavljaju temeljnu ulogu zbog koje su ustanovljene.

Sjećam se da je dr. Andrei Illarionov, član savjetodavnog odbora Adriatic instituta za javni poredak (koji je bio u ulozi ekonomskog savjetnika Vladimiru Putinu prije nego što se ogorčeno razišao s Kremljem po pitanju političke slobode), postavio pitanje: “Ako moraš izabrati između vladavine prava i povoljnog ekonomskog okruženja, i ne možeš imati oboje, što bi izabrao?”

Slušateljima iz zapadnih demokracija u publici, uključujući broj starijih političara i političkih stručnjaka, to pitanje je zvučalo kao kontradiktorna besmislica s obzirom na to da povoljno ekonomsko okruženje ne može postojati bez vladavine prava. Međutim u postkomunističkoj Europi, kao i u mnogim dijelovima svijeta, mi živimo u toj kontradikciji, a čimbenik koji to omogućuje je korupcija. Zakon postoji, i u neku ruku vlada, ali u načinu na koji vlada institucionalno je srušen.

U stvarnosti – ocjenjivati i nagrađivati vlade – ne uzimajući u obzir njihovu reputaciju u održavanju vladavine prava i zaštiti vlasničkih prava, postaje sprdnja.

Još jedno problematično pitanje je razina subjektivnog utjecaja osoblja na Doing Business Report. Naime, 50 posto “top reformatora” u izvješću iz 2008. godine su zemlje čiji državljani rade na samom izvješću – Egipat, Hrvatska, Kolumbija, Kenija i Bugarska. Je li to tek puka slučajnost?

Najupadljiviji je primjer Hrvatske, gdje prijašnji djelatnik Ministarstva financija sada izravno radi na izvješću za Hrvatsku. Čovjek se zapita na koji način je Hrvatska proglašena top reformatorom u Europi i drugom na svijetu.

Ako želite samostalno izvršiti retroaktivno iscrpno istraživanje i usporednu analizu na osnovi podataka izvješća, nećete moći ostvariti nikakav napredak. U našem bezuspješnom pokušaju došli smo do konačnog odgovora od strane člana osoblja izvješća: “Unatrag izračunati detalji nisu dostupni.” Na koji način se može provesti ocjenjivanje i/ili mjeriti poboljšanje/pogoršanje – ako usporedivi podaci nisu raspoloživi?

EU izvješće o napretku Hrvatske koje je analiziralo isto vremensko razdoblje pokriveno izvješćem Doing Business Report između ostalog spominje: “Poduzete su pripremne radnje kako bi se smanjilo zakonsko opterećenje u kontekstu projekta zakonske giljotine, no ipak, njegovo provođenje još nije započelo.” Na sreću, istina je da Hrvatska uživa male pogodnosti od poboljšanog poslovnog okruženja u uskim područjima. Jedna važna promjena je osnivanje kreditnog registra. Međutim, novi kreditni registar je ostvaren kroz privatnu inicijativu komercijalnih banaka. Takve tržišne inicijative su dobrodošle, ali dolaze u potpunoj suprotnosti s nedostatkom inicijative pokazane od strane hrvatske vlade, koja je spora u iniciranju postsocijalističkih strukturnih reformi.

Usredotočenje na vladavinu prava, zaštitu vlasničkih prava i proaktivno provođenje strukturnih reformi svojstvo je istinskih reformatora-zemalja u tranziciji prema tržišnoj ekonomiji. Hrvatska vlada je umjesto toga usredotočena na izvrtanje istine (spinning), lobiranje i kritiziranje onih koji ne prepoznaju što vlada želi prikazati kao istinski reformni proces u zemlji. U takvom pristupu premijer Sanader i ministar financija Šuker prigovaraju o Hrvatskoj poziciji u Doing Business Reportu nekoliko godina zaredom. Protestirajući na izvješće iz 2007., hrvatski premijer je ponosno u rujnu 2006. izjavio: “Hrvatska ni prošle godine nije bila zadovoljna rangiranjem Svjetske banke i Banka je to kasnije ponešto revidirala.”

Razlog za pritužbu 2006. godine premijera Sanadera i ministra financija Šukera je bio: “Kontradiktorno je da se Hrvatska, rangirana kao druga u Europi i sedma u svijetu po reformama, pomakne samo za 10 mjesta na listi uvjeta poslovanja Svjetske banke.” Siledžijske taktike mogu još uvijek djelovati na Balkanu, ali je zastrašujuće vidjeti ih učinkovito izvezene u ostatak svijeta, s predajom Svjetske banke pred vladinom kritikom i naknadno promijenjenom pozicijom Hrvatske u 2006. godini.

Na osnovi sadašnjeg izvješća Svjetske banke, Doing Business Report, koji odbacuje korupciju, vladavinu prava i nezavisno sudstvo iz svojih izvještajnih kriterija, svakako možete imati “lakoću poslovanja” i povoljno ekonomsko okruženje dok god možete platiti svoj put uokolo (pay your way around). To je poziv za nastavak “poslovanja po starom” i šokantna poruka koja se šalje poduzetnicima, ulagačima, političarima i poreznim obveznicima širom svijeta. (Business.hr)