Dr. sc. Nana Palinić, autorica studije “Povijesna skladišta riječke luke kao nacionalni i internacionalni unikum industrijske arhitekture” je u razgovoru s redakcijom Radio Rijeke pričala o prošlosti lučkog kompleksog Metropolis i mogućim planovima za budućnost.
Iako pamti slavne dane, riječka luka po prometu i veličini nije pripadala najvećim svjetskim lukama. Ali – kad je o arhitekturi riječ, Rijeka jest svjetska luka jer nudi solidan presjek razvoja armiranobetonskih konstrukcija iz vremena kada su nastajale. Posebno se izdvaja kompleks skladišta nazvan Metropolis.
Priča o kompleksu Metroplois aktualizirana je prošloga tjedna kada je potpisan ugovor o izradi studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa u riječkoj luci. Nova prometna rješenja koja bi time bila moguća, stvorila bi preduvjete da se kompleks skladišta o kojem je riječ izdvoji iz lučke slobodne carinske zone, a to znači da bi postao javno dostupna industrijska baština.
Kompleks od pet skladišta postavljenih u dva reda i povezanih visećim mostovima, smješten uz morsku obalu, podsjeća na scenografiju SF filma Fritza Langa “Metropolis” iz 1927. godine. A građen je malo prije toga, između 1909. i 1914. godine, kombinacijom tradicionalne opeke i armiranog betona.
Zapravo, riječ je o primjerima prvih upotreba armiranog betona na našim prostorima, a kada je o okvirnim konstrukcijama mostova riječ, doista je prvi primjer u široj regiji.
Povijesno-umjetnički riječ je o specifičnoj zakašnjeloj secesiji s mađarskom ornamentikom, govori Palinić, koja je osmišljena i nastala prema nacrtima projektnog ureda tadašnjih državnih željeznica.
Šetači na riječkom lukobranu zgrade prepoznaju po nizu balkona smještenih na fasadi, a koji zbog pretovara tereta ne mogu biti jedan iznad drugoga, nego zbog rada lučkih dizalica moraju biti izmaknuti. Izvorno su bili nešto drugačije posloženi, a ovo što vidimo je intervencija nastala poslije drugog svjetskog rata, upozorava Palinić.
Dakle, željeznica je izgradila skladišta u luci, na nasutom terenu, na više katova i s više tisuća četvornih metara korisne površine. Konstrukcija skladišta mišljena je da podnese 2000 kilograma tereta po metru četvornom u prizemlju i 1500 kilograma po metru četvornom na katovima. Bilo je izgrađeno da traje, a to i čini već desetljećima, iako se ne koristi i ne održava.
Što s prostorom kada, uvjetno rečeno, bude vraćen gradu? Studenti predlažu, vrlo konkretno, stambenu prenamjenu ili preseljenje Pomorskog fakulteta u prostor na kojem bi im bio lako dostupan i vez školskog broda. Kakve će poslovne, javne i kulturne djelatnosti koje ne ometaju lučku djelatnost tamo biti smještene, tek ćemo vidjeti.
Cijeli intervju možete poslušati na službenoj stranici Radio Rijeke .
