Čelnici američkog Kongresa i Bijela kuća u nedjelju su postigli konačni dogovor oko plana sanacije uzdrmanog financijskog sektora, u vrijednosti od 700 milijarda dolara, nakon što je administracija pristala podijeliti nadzor nad trošenjem sredstva s kongresnicima. Plan će omogućiti Kongresu da blokira polovicu sredstva i prisili Bijelu kuću da zatraži posebnu rezoluciju za odobravanje drugih 350 milijarda dolara.
Vlada će odmah imati na raspolaganju 250 milijarda, a još 100 milijarda ako predsjednik uz određene uvjete dokaže da je to nužno.
Predsjednički kandidati John McCain i Barack Obama dali su načelnu potporu dogovorenom prijedlogu zakona o kojem će se već u ponedjeljak glasovati u Predstavničkom domu Kongresa, a 1. listopada u Senatu.
Zakon će vladi omogućiti da milijarde i milijarde dolara iz proračuna usmjeri u oporavak banaka i drugih financijskih institucija, otkupljujući iz njihovih bilanci nelikvidne vrijednosnice derivirane iz hipotekarnih kredita i drugu obezvrijeđenu imovinu.
Predsjednik George W. Bush ocijenio je da će to biti teško glasanje za zastupnike, izrazivši istodobno uvjerenje da će Kongres prihvatiti plan.
“Bez ovog plana spašavanja cijena za američko gospodarstvo može biti katastrofalna”, rekao je Bush u priopćenju koje je objavila Bijela kuća. Bush bi trebao dati izjavu za medije u ponedjeljak ujutro, po lokalnom vremenu, prije otvaranja burzi u SAD.
Kongres je u prijedlog zakona ugradio strožu kontrolu nad trošenjem sredstava, nego što je to predviđala administracija što je pridonijelo kompromisu, no ključno je, kako izvješćuju američke TV mreže, bilo “zavrtanje ruku” republikanskih kongresnika koji su prošloga tjedna srušili dvostranački dogovor u planu.
Čelnici demokratske većine i republikanske manjine pozvali su zastupnike da podrže prijedlog, priznajući kako nisu sigurni u izglasavanje zakona.
“A sada trebamo dobiti glasove”, rekao je senator Harry Reid, čelnik demokratske većine.
Kongresnik John A. Boehner, čelnik republikanske manjine u Predstavničkom domu pozvao je svakog zastupnika “kojem savijest to dopusti da podrži” plan.
“Ne radi se o preuzimanju duga Wall Streeta, već o zakupu, da možemo promijeniti smjer našeg gospodarstva”, izjavila je predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi.
Najveća vladina intervencija na financijskom tržištu od Velike depresije tridesetih godina dvadesetog stoljeća, treba zaustaviti spiralu urušavanja američkih financijskih divova, koja je nakon investicijskih i brokerskih kuća na Wall Streetu zahvatila i štedno-kreditne i komercijalne banke, poput Washington Mutuala prošloga tjedna, a iduća po najavama je banka Wachovia, o čijem preuzimanju su tijekom vikenda pregovarali Citigroup i Wells Fargo.
Prioritet vladine intervencije je deblokiranje zamrznutog tržišta kredita, što je segment u kojem se kriza iz financijskog prelijeva u realni sektor gospodarstva.
O razmjerima vladine intervencije na Wall Streetu, najbolje govori činjenica da je 700 milijarda dolara oko 35 posto godišnjih prihoda u proračunu SAD, koji u 2008. iznosti 2,5 bilijuna dolara. Za usporedbu, na ratove u Iraku i Afganistanu te za rat protiv terorizma ukupno od 2001., SAD je prema procjenama potrošio oko 790 milijarda dolara.
Vladin diskontni otkup vrijednosnica oslonjenih na hipotekarne kredite i drugih loših dugova banaka i drugih ulagača, treba osigurati da oni ponovo izdaju kredite i zadrže otvorenima kreditne linije, čije je zamrzavanje prijetnja cijelom američkom gospodarstvu. Vlada bi, nakon oporavka tržišta, prodavala te vrijednosnice po najboljoj cijeni koju može postići.
Vlada bi dobila zalog u dionicama u zamjenu za pomoć s otkupom loših dugova, što bi osiguralo proračunske prihode iz buduće dobiti saniranih financijskih tvrtki. (Hina)
