Home Kolumne Kruzeri i luzeri

Kruzeri i luzeri

2117
6

“Riječka Lučka uprava ušla je u najuži izbor među tri najbolje lučke uprave na svijetu koje su se natjecale za ovogodišnju prestižnu nagradu Containerization International Award u Londonu – Gradu Rijeci dodijeljeno je ugledno švicarsko turističko priznanje – Swiss Tourism Awards 2011 za najbolju kulturnu destinaciju, na prigodnoj svečanosti održanoj u Luganu, u sklopu upravo završenoga turističkoga sajma Swiss International Holiday Exhibition” , obavijestili su nas mediji u zadnje vrijeme. Nas je zanimalo što se krija iza tih vijesti i o kakvim je nagradama riječ.

Riječka luka je u 19. stoljeću bila najvažnija srednjoeuropska luka, u 20. stoljeću bila je glavna jugoslavenska luka, a danas je, nakon dva desetljeća sustavnog uništavanja riječke privrede i industrije, daleko iza susjednih luka Trsta i Kopra. Svaki mali od kužine zna da je riječka luka u odnosu na svjetske luke patuljak. Pa ipak, nedavno su mnogi Riječani u nevjerici dočekali vijest da joj je dodijeljena Containerisation International Award, koju dodjeljuje istoimeni časopis koji postoji još od 1967. i navodno je vodeći svjetski časopis u području pomorsko-kontejnerskog transporta i logistike. Odmah su zaredali zajedljivi komentari tipa: “Jesu to one nagrade koje dobije onaj tko bolje podmaže vlasnike ili urednike magazina?” Razumljivo, jer Riječani svoju luku i Lučku upravu ne doživljavaju ni inovativnom ni proaktivnom niti onom koja je sklona pionirskim pothvatima u svojoj branši. To su, naime, osobine koje žiri nagrade traži od prijavljenih luka kandidata.

Kako se dolazi u priliku da se dobije nominacija? Ispuni se online prijavnica i onda se čeka odluka žirija koji se sastoji od sedmero članova, sve ljudi iz struke.

I dok službene internetske stranice nagrade Containerisation International sadrže popriličan broj podataka o samoj nagradi, časopisu koji je organizira, pa i samim članovima žirija, službene internetske stranice jedne druge nagrade nisu toliko informativne.

Gradu Rijeci je, obaviješteni su mediji, dodijeljeno “ugledno švicarsko turističko priznanje – Swiss Tourism Awards 2011 za najbolju kulturnu destinaciju”, na prigodnoj svečanosti održanoj u Luganu, u sklopu upravo završenoga turističkoga sajma Swiss International Holiday Exhibition. Rijeka je uistinu grad bogate kulturne i povijesne baštine, no također je i jedan od rijetkih europskih gradova kojem se već desetljećima namjerno zatire identitet i jedan dio povijesnog i kulturnog naslijeđa. Na kraju krajeva, Rijeka je grad u kojem pod bagerima nestaje kulturna baština ne bi li se raskrčilo mjesta za podzemne garaže, shopping centre i stambeno-poslovne komplekse koji se svojom arhitekturom nimalo ne uklapaju u okoliš. Za uvjeriti se koliko Rijeka brine o svojoj baštini dovoljno je prošetati, recimo, ruiniranom upravnom zgradom šećerane, koja se smatra remek-djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Ili se prisjetiti rušenja sušačkog kolodvora, rušenja secesijskih garaža u Barčićevoj ulici, micanja poznatih riječkih lučkih dizalica s lukobrana, stanja u kojem se danas nalazi lansirna rampa torpeda…

Pa ipak, Rijeka je prije mjesec dana dobila Swiss Tourism Award u kategoriji kulturne destinacije, a u obrazloženju odluke ističe se da je “Rijeka grad okrenut moru, s intenzivnim usmjerenjem prema razvoju turizma, u čemu se posebno valorizira bogato i slavno riječko povijesno i kulturno naslijeđe”.

Tragom te informacije posjetili smo službene internetske stranice nagrade Swiss Tourism Awards koja, po svemu sudeći, nije ažurirana od 2009. godine. Tako nismo mogli saznati tko su bili dobitnici nagrade u drugim kategorijama, kao niti ima li još gradova koji s Rijekom dijele istu nagradu. Na stranicama se nalaze nagrade dodijeljene 2006., 2007. i 2009. godine.

2006. se ne spominje nagrada za najbolju kulturnu destinaciju, već samo nagrada u kategoriji European cities, pearl of art, culture and local traditions – Europski gradovi, biseri umjetnosti, kulture i tradicije, koje su dobitnici 28 europskih gradova, među kojima i naš Šibenik.

2007. također ne postoji kategorija za najbolju kulturnu destinaciju, koja je, očito, inaugurirana kasnije. Tako 2009. nagradu za najbolju kulturnu destinaciju dobivaju gradovi Banska Bistrica (Slovačka), Olomuc (Češka), Skadar (Albanija), Krakov (Poljska) i Ulcinj (Crna Gora).

Zanimalo nas je koji gradovi su, osim Rijeke, ove godine dobili istu nagradu. Nakon nekoliko emailova poslanih u zadnjih mjesec dana na službene adrese nagrade i agencije koja nagradu organizira, napokon smo jučer dobili odgovor:

“Destinacije koje su ove godine nagrađene nagradom Swiss Tourism Award su: Cluj Napoca (Rumunjska), Alba Iulia (Rumunjska), Durres (Albanija), Katowice (Poljska), Grožnjan i Rijeka (Hrvatska) te Nelson Mandela Bay (Južna Afrika).”

Kako se dolazi u priliku da se dobije nominacija? Postoje dva načina kandidiranja. Gradovi se mogu kandidirati sami putem online prijavnice te odabrati u kojoj se kategoriji žele kandidirati i zašto. Također, kao što je bilo u slučaju Rijeke, Scientific Commiteee, odnosno Znanstveni odbor (tko čini taj Znanstveni odbor nije poznato), može sam odabrati destinaciju tj. grad, te je službenim pismom pozvati da prihvati nagradu koja se dodjeljuje u Luganu tijekom sajma Swiss International Holiday Exhibition.

Uz nagradu dolazi i promocija destinacije na gore spomenutom sajmu te gala-večera na kojoj se dodjeljuju nagrade. Na službenim stranicama nagrade stoji da sudjelovanje na Swiss Tourism Awards i promotivni paket koji ide uz nagradu podrazumijevaju plaćanje kotizacije koja je potrebna za pokrivanje “osnovnih organizacijskih troškova odbora”.

Iz Grada Rijeke objašnjavaju: “Gradu Rijeci je, kao dobitniku nagrade, ponuđeno da na sajmu, kroz zakup promotivnoga prostora, predstavi svoje turističke potencijale. Grad Rijeka i TZ grada Rijeke odlučili su se na takvo predstavljanje kroz zakup  štanda od 9 m2 za ukupan iznos od 5.460 Eura s uključenim porezom. Troškove najma promotivnoga prostora podmirili su Grad Rijeka i TZ grada Rijeke svaki 50 % iznosa, dakle 2730 Eura svaki. Napominjemo da su u tu promotivnu ponudu, dakle u navedeni iznos koji je plaćen za najam štanda, bili uključeni i svi ostali troškovi sudjelovanja na sajmu i dodjeli nagrade i to: troškovi prijevoza, odnosno povratne avionske karte do Milana i transfera od Milana do Lugana, kao i troškovi hotelskoga smještaja za dvije osobe, dakle za gradonačelnika Vojka Obersnela i direktora TZ grada Rijeke, Petra Škarpu, koji su prisustvovali svečanosti dodjele i samom sajmu.”

Možda će iduće godine u Rijeku doći veliki broj švicarskih turista. Kruzerom.

Uglavnom, gospodarska situacija u gradu i državi je sve gora, riječka industrija nije nikad bila na nižim granama, koncept pretvaranja Rijeke u grad urbanog turizma je propao pa ga više ne spominju ni oni kojima je taj termin svojedobno svaki dan bio na usnama, a istovremeno izgleda da nagrade pljušte sa svih strana. Da ironija bude veća, oni kojima su ove nagrade dodijeljene, dakle Lučka uprava na čelu s Bojanom Hlačom i Grad Rijeka i TZ Rijeka na čelu s Vojkom Obersnelom i Petrom Škarpom, već godinama  nisu u stanju dovesti bar jedan kruzer u Rijeku pa javnost već dugo uživa u njihovim međusobnim prozivanjima te posvemašnjoj nesposobnosti svih uključenih u taj, čini se, vrlo zamršen projekt.

Najnovije informacije su da će trio fantasticus osnovati “povjerenstvo za kruzere”. Možda je to rješenje – povjerenstvo + Swiss Tourism Award. Možda će iduće godine u Rijeku doći veliki broj švicarskih turista. Kruzerom. (sp)

Previous articleZbog likvidacije Credo banke blokiran i novac općine Matulji
Next articleVIDEO: Kompleks Rikard Benčić – gradsko ruglo i sramota

6 COMMENTS

  1. Oberanel i Hlača au ljudi koji NE ZNAJU zaraditi novac. Oni ZNAJU samo trošiti TUĐE, posebno TUĐE NA DUG. Zadužili
    su ovaj grad ( formalno Obersnel) i državu (Hlača) da nisu omogućili niti jedno radno mjesto, ili ako jesu tipa TZ Škarpa
    dokazuju nedokazivo. Napunili bi hotele u gradu do kojeg su došli njihovi tajkuni. Potpuno promašeni projekti, a utrošeni
    milijoni dolara (Hlača) Umjesto parkirališta park na Delti, Premještaj kolektora koji košta 55 milijuna eura. Gradnja Marine
    u Porto Barošu umjesto na tzv. Putničkoj obali (tzv. Putnička obala jer nije na njoj brodova već 50 godina) Potrošenih
    100 miliona kuna za šetnicu. Novcima građana izgradnja restorana za privatnika. Izgradnja terminala na Zagrebačkoj
    obali bez zaleđa, kao da će kontejneri isti dan svi na odredište. Uglavnom puno ili sve magla.
    A najveća magla je puštena kroz zavisne medije i novinare kao priča o netrpeljivosti ili protivnicima u gradu i
    Lučkoj upravi. A dobro se zna kako je ta klapa obišla pola svijeta i tražila kruzere, koji bi u Rijeci mogli za svoje
    putnike već i sa tzv. Putničke obale uživati u panorami socijalističkih nebodera.
    Riječani će još dugo biti taoci ovakvih kadrova, imamo šetnicu i imati ćemo park pa ćemo se i dalje moći odmarati
    bez posla, a da bi se nešto gradilo graditi ćemo na Krku, pa ćemo imati veoma mali broj zaposlenih na terminalima jer radi
    sve mehanizacija.A priča lažljicica će biti: Na Putničkom terminalu će raditi 3000 ljudi.
    Tako je bilo i za Tower centar: 2.100 ljudi, a radi manje od 800. Čim zinu lažu, i uvijek kad govore dogodi se suprotno.

  2. Čestitam autoru teksta na trudu da dozna činjenice. Takve stvari nisu pale napamet “novinarima” iz Novog Lista ili drugim “profesionalcima”.
    Povoljna nagrada za male pare i još “dobiješ” izlet u Lugano za 2 osobe. Usput možeš posjetiti Ježića i prebrojati pare.

  3. ma ok, ali takve izlete placa ama bas svaka lokalna vlast svojim guzonjama. znam da su izbori brzo, al tih par milja eura je smijesno u odnosu na, recimo, slucaj markovic. ne mogu vjerovat da je to tako lako palo u zaborav, pa cak i od gradske oporbe. da sam oporbenjak ne bi im davo mira, ubijo ih s tim, pa nek ponavljaju iste fraze iznova. to je bas pravi skandal koji traje desetljecima, ali o tome vise ni zuc, nego nekakvo nenamjesko trosenje, pa ovo, pa galeb.da sam teoreticar urote, svasta bi mi palo na pamet

  4. Računica je jasna:500 jahti x 500Eura mjesečno jest 250.000 eura mjesečno. Godišnje 3.000.000 eura. E to bi bio prihod
    marine na tzv. Putničkoj obali. Onda bi se i otvorila vrata za Rijeku turistički grad, pa bi i ona tri broda danas usidrena imali prihode i svoju draž, a i neki bi hoteli u Rijeci bili bolje popunjeni. Uz vraćanje originalnih ili istih novih spomenika Rijeka bi mogla računati na
    budućnost. No, Rijeka je i luka na prirodnom pogodnom položaju pa bi trebalo zadržati djelatnost kao luke na terminalu Brajdica, ali i na Zagrebačkom terminalu koji bi sa zaleđem današnje ugašene proizvodnje INE dobio strateški važnu ulogu, a šansa je da
    se to dogodi ako državna vlast shvati da kompezacijom vlasništva s INOM može Rijeci dati i doista značaj koji ona prirodno ima.
    Takozvani izlazak Rijeke na more je fatamorgana nesposobnih. Riječani imaju izlazak na more i lijevo i desno. Još se samo
    gradska sirotinja kupa na riječkim plažama. Evo Slavko će biti najjači u državi, pa neka nešto konkretno i ostavi ovom gradu u
    nasljeđe da bi ga povjest pamtila.

  5. Sva navedena rušenja i bušenja po Rijeci se odvijaju samo zbog jednog od ova dva, ili možda i zbog oba , razloga:
    1. Aktualno vladajući u Rijeci i PGŽ-u ideološki se nisu mnogo odmakli od 1945. godine i oni bi najradije da je povijest Rijeke i ovog kraja počela 1945. Pravo je čudo da još nisu dali srušiti sve ono što je do te 1945. godine izgrađeno i napravljeno, kao što su njihovi prethodnici napravili sa Zitaveciom (Starim gradom).
    2. Kopa se po gradu u potrazi za naftom. Kako to još nitko nije shvatio? Kada je pronađu, neće više biti problema s punjenjem gradskog proračuna.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here