Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, u intervjuu za portal Novosti izrazio je ogorčenje zbog sve slabijeg obilježavanja ključnih antifašističkih datuma u Hrvatskoj. Naglašava kako sjećanje na partizanske pobjede prolazi gotovo neprimijećeno, a jedino ih, kako kaže, obilježavaju skromne antifašističke udruge koje djeluju unutar svojih ograničenih mogućnosti.
Sama simbolika polaganja vijenaca bez prisutnosti medija, političkih dužnosnika i predstavnika javnog života nije dovoljna. Posebno ističe da mlađe generacije nemaju gotovo nikakvo znanje o značaju tih datuma za hrvatsku povijest.
Demokracija utemeljena na antifašističkoj borbi
Mesić je spomenuo primjer Dana oslobođenja Splita koji je trebao biti proslavljen ponosno i javno, jer je upravo na tim temeljima izgrađen suvremeni demokratski Split. Posebno je kritizirao izostanak državnog vrha s obilježavanja osnivanja prve Narodne vlade 14. travnja 1945., navodeći kako je to preteča današnje hrvatske Vlade.
“To je bio događaj od državnog značaja. Prisutan je bio samo gradonačelnik Ivica Puljak. A premijer Plenković? Nije se pojavio. To je sramota”, izjavio je Mesić.
Komemoracija u Jasenovcu i negacija genocida
Mesić se osvrnuo i na obilježavanje stradanja u Jasenovcu, naglašavajući kako se ta komemoracija sve više svodi na simboličan i religiozan čin, bez stvarnog suočavanja s povijesnim činjenicama. Kritizira pokušaje izjednačavanja zločina u Jasenovcu s događajima u Bleiburgu, nazvavši to “besramnom revizijom povijesti”.
Ističe da službena politika sve više relativizira ili čak negira genocid nad Srbima. “Ako cijela sela nestanu, ako su postojali koncentracijski logori, ako je Mile Budak iznio plan ‘trećinu pobiti, trećinu raseliti, trećinu prekrstiti’ – kako to nije genocid?”, pita se Mesić.
Oštro protiv tolerancije prema ustaškim simbolima
Bivši predsjednik oštro se protivi današnjem odnosu vlasti prema ustaškom pozdravu “Za dom spremni”. Smatra da premijer Plenković snosi političku odgovornost za prihvaćanje tzv. dvostruke konotacije tog pozdrava.
“Za 80. godišnjicu poraza fašizma trebali smo imati jasan stav vlasti, ali toga nije bilo. To je Plenkovićev grijeh”, tvrdi Mesić, dodajući da ni Franjo Tuđman nikada nije prihvatio takav pozdrav kao legitimni simbol.
Povijesni revizionizam u vrhu vlasti
Danas se otvoreno promovira narativ prema kojem je Zagreb 1945. bio “zauzet”, a ne oslobođen, dok se 1991. predstavlja kao stvarno oslobođenje glavnog grada. Upozorio je na apsurd u kojem se mijenjaju imena ulica — ukida se Ulica Osmog maja (dan oslobođenja Zagreba), a uvodi se Ulica baruna Trenka, kojeg naziva njemačkim špijunom.
“Sve češće se čuju tvrdnje da bi Hrvatska i bez partizana imala Istru, Zadar, Rijeku i Split. To je ozbiljno krivotvorenje povijesti”, kaže Mesić.
Bivši predsjednik je podsjetio na odluku pobjednika Drugog svjetskog rata da sve tvorevine nastale pod fašističkim režimima, uključujući NDH, moraju nestati. Da nije bilo partizanskog otpora, kaže, ponovno bi bila uspostavljena Kraljevina Jugoslavija sa svim dotadašnjim nacionalnim problemima.
HOS i ustaške poveznice
Mesić se osvrnuo i na djelovanje HOS-a (Hrvatskih obrambenih snaga), za koje tvrdi da su nosili naziv prema uzoru na ustaške postrojbe iz 1944. godine. Ističe kako je riječ bila o privatnoj vojsci jedne stranke, a ne službenoj oružanoj sili Republike Hrvatske.
Posebno je osudio postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, a kasnije i njezino premještanje u Novsku. Smatra da se radi o dubokoj uvredi žrtvama ustaških zločina na tom području.
