Politička scena Rijeke je tradicionalno ustajala. SDP i gradonačelnik kreću se u putanji bogova pa pomalo postaju mitski likovi. Tu negdje, iz njihovih najslavnijih dana kada se slavio “Lik i djelo ”. Danas nedostaje samo “djelo”. Uz gradonačelnika, inače herojskog lika (dvije trećine Bog, a jedna trećina čovjek), još uvijek određenu ulogu igra i poglavarstvo. Kod “povijesnih” događanja u gradu to poglavarstvo čak ograničava njegovu moć, no njenom se utjecaju ne suprotstavlja samo njegova sujeta nego i “skupština antifašističkih boraca”. Tako nekako to izgleda u Rijeci, gradu ”teokratskog komunizma” i ”gradu poduzeću” u kojem je grad posjed, a poduzeće nužno zlo koje stvara novac. U stalnim sukobima između grada i poduzeća problemi su česti, a posljedica je uspostavljanje gradonačelnikova nadautoriteta. U službi božanske misije SDP-a. Uz sve to gradonačelniku pripada osobiti blagoslov, a po predanjima iz 1946. taj blagoslov s njim dijele i svi oni koji ga okružuju, osobito članovi “porodice” koji će mu pronaći nasljednika kada to prilike i okolnosti dopuste. Kontinuitet autoriteta i vlasti u nadolazećim izborima pravdati će se utemeljivanjem i opravdavanjem antifašističkog nasljedstva. Problem nasljedstva u SDP-ove dinastije glavna je tema ovog mita. Glavna tema će biti “savjetovanje”. Pod savjetovanjem se podrazumijeva općenito organiziranje i planiranje, a tada kako kaže mit “kraljevanje siđe s nebesa”. U mitu se nadalje nadugo i naširoko opisuje prijateljstvo između orla i bezkralježnjaka (u daljem tekstu – hobotnice). Prijateljstvo biva narušeno kada orao pojede hobotničinu mladunčad. Da bi se osvetila, hobotnica ga s leđa napadne. Orao preživi i uz pomoć bogova krene do nebesa. Hobotnična slabost je bila u tome što se nije mogla domoći biljke podrijetla, koju ima orao pa su mnogi kraci postali nesposobni za rad. Primjer zorno pokazuje problem dinastičkog nasljeđivanja s kojim su gradonačelnici i članovi “obitelji” već suočeni . Kao vrsta vladavine suprotna svakoj demokraciji, ona nastoji utvrditi svoj položaj tvrdnjom kako ih “bog gleda u lice” i da ih “bog zove imenom”, ća bi reć IMENOVATI (na položaj). (FIAT LUX)