Home Vijesti Mostovi među državama: Konferencija u Rijeci o povijesnim i kulturnim fenomenima multinacionalnih...

Mostovi među državama: Konferencija u Rijeci o povijesnim i kulturnim fenomenima multinacionalnih gradova Europe (FOTO)

165
0
IMG 20241112 WA0009
Foto: Josip Čekada

Na znanstvenom skupu ‘Mostovi među državama: Multinacionalni gradovi Europe u interkulturalnoj perspektivi’ u Rijeci, sudionici su imali priliku slušati različite teme koje su obradili istaknuti znanstvenici i povjesničari. Skup su otvorili pozdravni govori Antonella Nassonea iz Fondacije Coppieters, Marina Micicha iz Società di Studi Fiumani, te predstavnika udruge Slobodna Država Rijeka, Danka Švorinića. Organizatori su naglasili kako je cilj ove konferencije izbjegavanje etnocentričnog pristupa te osvjetljavanje povijesnih fenomena iz više perspektiva. Laura Marchig, članica organizacijskog odbora, istaknula je kako je ovo već sedma konferencija u suorganizaciji udruga Slobodne Države rijeka I Fondacije Coppieters koja se etablirala kao prepoznatljiv brand podržan I od strane Europskog parlamenta.

Izlaganja govornika:

  1. Damir Grubiša, politolog I diplomat, govorio o važnosti gradova kao mostova Europske unije, naglašavajući kako su multinacionalni gradovi često žrtve sukoba interesa velikih sila. Objasnio je kako se ovi gradovi mogu koristiti kao platforme za izgradnju europske kohezije, ukazujući na potrebu bolje suradnje između povijesnih i suvremenih perspektiva. Istaknuo je kako su riječke gradske vlasti prihvatile su inicijative revalorizacije riječke prošlosti u duhu izgradnje nove koiné, postavljene su ploče s povijesnim nazivima ulica, no to je ostalo ograničeno samo na riječki Stari grad. A kao što se administrativnim mjerama na državnoj razini onemogućuje Rijeci da vrati u službenu uporabu svoju povijesnu trobojnu zastavu ljubičasto-žuto-plave boje s grbom na kojem je dvoglavi orao s natpisom „Indeficienter“, tako se, izgleda, u administrativnim labirintima između države i grada izgubio opravdani zahtjev da se na ulazu u grad postave ploče sa sadašnjim i povijesnim imenom grada Rijeke, Fiume, pod kojim se u posljednje vrijeme pojavila brojna publicistička djela o gradu. Revalorizacija ove multikulturne tradicije, ove povijesne višejezičnosti, mora se nastaviti, uključujući i revalorizaciju ponekad nepravedno prešućene mađarske komponente nekadašnje riječke realnosti. Zato su važne inicijative i kao što je ova konferencija u organizaciji građanske udruge Slobodna Država Rijeka pod egidom Coppieters fundacije,koja pokazuje da je dijalog moguć i da gradovi Europe, koji imaju bogatu prošlost kulturnih kontakata mogu postati mostovi između građana i njihovih država u jednoj novoj Europi, u kojoj se ide, ponekad, korak naprijed – dva koraka natrag i obrnuto, ali usprkos svega, i svim proturječnostima modernog svijeta, budućnost leži baš u prevladavanju granica među ljudima, njihovim političkim zajednicama i kulturama.
  1. Carsten Gansel (Gdanjsk/Danzig) (predstavljen od Petre Žagar Šoštarić) predstavljajući Gdanjsk kao europsko mjesto sjećanja. Gansel ističe kako povijest ovog grada simbolizira njemačko-poljsku dinamiku i složenost kulturnih identiteta. Posebnonaglašava kako je grad postao simbol sukoba i pomirenja, što je vidljivo iz književnih djela Güntera Grassa i drugih autora. Analizom kulturnog pamćenja Gdanjska, predavanje je ukazalo na to kako povijesni događaji, poput početka Drugog svjetskog rata, oblikuju suvremeno razumijevanje prošlosti.
  2. Agnieszka Rudkowska (Gdanjsk/Danzig) je izložila poljsku perspektivu na Gdanjsk u prvoj polovici 20. stoljeća, naglašavajući kako su razni politički utjecaji oblikovali identitet grada. U svom izlaganju analizirala je prikaze Gdanjska u poljskim izvorima i naglasila kako nacionalna povijest može otežati međusobno razumijevanje s Njemačkom. Predavanje je istaknulo važnost multiperspektivnog pristupa u rasvjetljavanju povijesne složenosti grada.
  3. Ljubinka/Цариброд) govorila je o Dimitrovgradu kao dodirnoj točki interesa velikih sila na Balkanu. Kroz povijesne događaje poput promjene granica i utjecaja velikih imperija, Karpowicz je predstavila važnost ovog grada u povijesti Balkana. Njeno istraživanje otkrilo je kako je grad služio kao centar socialističkih aktivnosti i veza između jugoslavenskih i bugarskih aktivista.
  4. Raoul Pupo (Trieste/Trst) izlagao je na temu promjena položaja Trsta od grada na granici do pograničnog grada. Pupo je detaljno opisao kako su političke promjene i nacionalni sukobi oblikovali identitet i položaj Trsta. Posebno je naglasio povijest preseljenja stanovništva i nacionalne napetosti koje su obilježile grad tijekom 20. stoljeća.
  5. Štefan Čok (Trieste/Trst) predstavio je priču o Trstu fokusirajući se na kolektivno sjećanje i buduće vizije zajednice. Čok je istaknuo kako su Slovenci u Trstu prošli kroz različite političke i kulturne dinamike, koje su utjecale na oblikovanje njihovog identiteta. Također je govorio o potrebi za razumijevanjem povijesti Trsta iz više perspektiva.
  6. Vojislav Martinov (Novi Sad/Újvidék): Istražio je povijest Trga slobode kako se taj prostor mijenjao pod različitim hegemonijskim utjecajima. Martinov je objasnio kako su političke promjene i društveni pokreti oblikovali arhitekturu i simboliku trga, koji ostaje važan dio identiteta Novog Sada.
  7. Maria Silađi (Novi Sad/Újvidék) govorila je o Bulevaru reprezentacije u Novom Sadu, analizirvu simboliku u kontekstu urbanog razvoja. Silađi je naglasila kako je ovaj prostor postao simbol modernizacije grada i kako su promjene na bulevaru reflektirale šire društvene promjene.
  8. Giovanni Stelli (Rijeka/Fiume naglašava važnost razlikovanja kulturne nacije od moderne političke nacije. Koncept kulturne nacije potječe iz srednjeg vijeka i označava pripadnost jezičnoj i kulturnoj zajednici, dok moderna ideja nacije, povezana s nacionalizmom, pretpostavlja podudarnost nacije i države. Upravo je ova moderna ideja stvorila mnoge sukobe među narodima na prostoru istočnog Jadrana.
  9. Marino Micich (Rijeka/Fiume) predstavio je doprinos Società di Studi Fiumani europskom dijalogu kroz povijesna istraživa Micich je naglasio važnost očuvanja povijesne baštine Rijeke i kako povijesni dijalog može pomoći u suočavanju sa suvremenim izazovima. Izlaganje je uključivalo primjere istraživanja koja su promicala razumijevanje između različitih kulturnih zajednica.
  10. Ivan Jeličić (Rijeka/Fiume) govorio je o fiumanskim socijalistima kao poveznici između Srednje Europe i Italije. Jeličić je istraživao njtičke i društvene promjene, kao i važnost njihovog rada za jačanje međunarodnih veza. Predavanje je osvijetlilo ključne figure socijalističkog pokreta u Rijeci.
  11. Imre Juhász (Rijeka/Fiume), aktualni predsjednik mađarskog Ustavnog suda, izložio je povijesni status Rijeke kao corpus separatum unutar Ugarske Svete Krune. Juhász je objasnio kako je taj specifični status oblikovao identitet grada, ali i kako su promjene unutar Austro-Ugarske Monarhije utjecale na Rijeku.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here