Državni hidrometeorološki zavod objavio je svoju dugoročnu prognozu za klimatološku zimu, koja traje od 1. prosinca do kraja veljače. Prema svemu što se trenutačno zna – čeka nas još jedna toplija zima od prosjeka, ali uz nekoliko hladnih „epizoda“ i moguća snježna iznenađenja.
Toplija zima, ali s kratkim hladnim prodorima
Prema prognostičkom materijalu DHMZ-a, u sva tri zimska mjeseca postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja temperature u odnosu na višegodišnji prosjek (1991.–2020.). Drugim riječima – sezona će biti toplija od uobičajene.
Unatoč tome, meteorolozi upozoravaju da su prodori hladnog zraka izgledni, pogotovo u unutrašnjosti. Takva razdoblja mogla bi donijeti i značajnije zahlađenje, ali će, kako kažu, vjerojatno biti kratkog trajanja.
Prosinac bi trebao početi s temperaturama oko prosjeka ili malo višima, nakon čega slijedi hladniji period.
Hoće li biti snijega? Najveće šanse u prosincu
Količina oborine prognozira se oko sezonskog prosjeka, što znači da se očekuju izmjene sušnih razdoblja i epizoda s obilnom kišom ili snijegom.
DHMZ posebno ističe da prosinac ima signal za oborinu iznad prosjeka, posebno na Jadranu i područjima uz obalu. Ipak, prognoza oborina na sezonskoj skali znatno je manje pouzdana od prognoze temperature.
Napominju i da sezonska prognoza ne može predvidjeti tip oborine, pa je za konkretna upozorenja (snijeg, kiša koja se smrzava, susnježica…) potrebno pratiti dnevne i tjedne prognoze.
Sezonska analiza izrađena je u skladu s prognozama SEECOF-a (Forum za jugoistočnu Europu) i MedCOF-a (Forum za Mediteran i sjevernu Afriku), čiji je Hrvatska član.
Europske prognoze: Manje snijega, ali trend ide na bolje
Nekoliko dana prije DHMZ-a, meteorološki portal Severe Weather Europe objavio je svoju novu analizu snježnih prilika. Iako se i dalje očekuje snježni deficit u većem dijelu Europe, u odnosu na prošli mjesec situacija izgleda nešto optimističnije.
ECMWF model: Najmanje snijega u prosincu
Prema Europskom centru za srednjoročnu prognozu:
- Prosinac bi trebao početi s manje snijega od prosjeka, čak i u planinama, što upućuje na manjak oborina, a ne na previsoke temperature.
- Siječanj ne donosi opće poboljšanje – i dalje se predviđa manjak snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru i jugoistoku.
- Veljača smanjuje deficit, ali i dalje ostaje ispod dugoročnog prosjeka.
- Ožujak je potencijalni „preokret“, s mogućnošću iznadprosječnih snježnih padalina u južnoj, središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Drugim riječima – glavna snježna sezona mogla bi biti pomerena prema kasnoj zimi i ranom proljeću.
UKMO (britanski model): Potvrda trenda uz utjecaj stratosfere
Britanski Meteorološki ured objavio je slične rezultate. I njihov model pokazuje:
- Prosinac – negativne anomalije i slab početak snježne sezone.
- Siječanj – djelomično poboljšanje u središnjoj Europi.
- Veljača – ponovno smanjenje potencijala za snijeg.
- Ožujak – mogućnost snijega na jugoistoku Europe.
Ovakvo poklapanje dvaju vodećih modela – ECMWF i UKMO – daje dodatnu težinu prognozi: zima će biti blaža i skromnija u snijegu, ali ostavlja mjesta za kasne snježne epizode.
Zaključak: Blaga zima, ali nikako dosadna
Iako dugoročne prognoze nikada nisu potpuno sigurne, ključne poruke za nadolazeće mjesece su jasne:
- Zima će biti toplija od prosjeka.
- Snijeg je moguć, osobito u prosincu i tijekom kratkih hladnih valova.
- Veći dio Europe očekuje ispodprosječne snježne količine, ali trend ide prema poboljšanju.
- Ožujak bi mogao donijeti zanimljiv završetak sezone.
Drugim riječima – ljubitelji snijega možda neće dočekati klasičnu zimsku idilu, ali šanse za iznenađenja i dalje su na stolu.
